Pomorske baze na Krimu daju Rusiji superiornost u Crnom moru, što primorava zemlje NATO-a da povećaju svoje prisustvo u regionu, piše kolumnista Mark Galeoti u članku za "Spektejtor", ističući da bez obzira na to što je fokus u ukrajinskom sukobu na kopnenim bitkama, dešavanja na moru imaju daleko šire implikacije.
"Politička budućnost Krima je složeno pitanje. Ali sve dok bude, ne samo rusko, već i snažno militarizovano, Crno more će biti podložno volji Moskve i njenim mogućnostima da preti i zabranjuje", konstatuje Galeoti.
To je, sve , kako on objašnjava, razlog zašto su još pre početka specijalne vojne operacije, Kraljevska mornarica, ali i druge flote u okviru NATO-a, pokrenule takozvane "Operacije slobodne plovidbe".
"Neosporavanje toga što su Rusi zgrabili more, implicitno bi značilo da se to prihvata. Ovo ne samo da bi Crno more približilo tome da postane rusko jezero, već bi moglo dodatno da ohrabri i Peking u njegovim naporima da zatraži više od Južnog kineskog mora, opet u suprotnosti sa međunarodnim pravom", strahuje Galeoti.
On ističe i da rat u Crnom moru generiše nestabilnost na globalnim tržištima robe i glad u siromašnim delovima sveta.
"Ovo naglašava složenu prirodu pomorske bezbednosti u modernom dobu. Ruski brodovi i mini-podmornice navodno mapiraju i evropske kablove za struju i internet i gasovode, sa ciljem da ih potencijalno sabotiraju. Kina raspoređuje svoje takozvane 'plave ljude', odnosno pomorsku miliciju, obalsku stražu, pa čak i naoružane ribarske čamce, da blokira američke ratne brodove, a ove godine čak i istera brodove Manile iz Zapadnog Filipinskog mora usred još jednog 'pomorskog zahvata'", piše ovaj autor.