Nekontrolisana trka u nuklearnom naoružanju može biti pogubna kako za globalnu stabilnost u svetu u celini, tako i za razvoj određenih zemalja, ocenio je danas za TASS zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov povodom 55 godina od kako je potpisan Ugovor o neširenju nuklearnog oružja.
Komentarišući situaciju oko ovog i drugih dogovora koji regulišu kontrolu i širenje naoružanja, Rjabkov je poručio da čitava situacija ne uliva optimizam, ali da je Ugovor o neširenju nuklearnog oružja i dalje najbitniji dogovor tog tipa, koji, uprkos problemima, zadržava status glavnog dokumenta "koji trenutno odgovara interesima svih država" koje su potpisale sporazum - a njih ima ukupno 191.
Ugovor je i danas jedan od glavnih osnova "međunarodne arhitekture bezbednosti", iako ga "niz zemalja, pre svega zapadnih, razmatra kao instrument za plasiranje sopstvenih političkih interesa, koji nemaju veze sa jačanjem neširenja nuklearnog naoružanja. SAD i njihovi saveznici pokušavaju da iskoriste Ugovor u cilju realizacije sopstvenih ambicija i nametanja svog zamisla svetskog poretka", te je ovaj dokument neretko povod za diskriminaciju onih država koje ne poseduju nuklearno oružje, kaže Rjabkov.
Upitan da prokomentariše reakciju Zapada na to što će Belorusija na svojoj teritoriji razmestiti rusko taktičko nuklearno naoružanje, diplomata poručuje da su izjave zapadnih zvaničnika "zbunjujuće", jer NATO već više decenija ciljano razvija takozvane "zajedničke nuklearne misije", oslanjajući se na američko naoružanje. One se sprovode i do nekoliko hiljada kilometara od američke granice, u blizini Rusije, i to kako bi mete u Ruskoj Federaciji, po potrebi, mogle da budu uspešno pogođene.
To nije slučaj sa Rusijom i Belorusijom, koje nuklearno naoružanje razmeštaju na svojim teritorijama zbog porasta pretnji po našu bezbednost, navodi dalje on. "Koraci na koje smo se odlučili u okviru Savezne države su akcije na koje smo bili primorani" i čime Moskva ne narušava Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, objasnio je Rjabkov.