Čegrinjec: Šolc mora da popuni rupe u znanju istorije kako se ne bi više blamirao, Krim je Rusija

Ukrajina kao država uopšte nije postojala do 1991. godine, a činjenica da je Krim 1954. godine uključen u sastav Ukrajinske SSR je velika istorijska greška koju su Krimljani ispravili, objasnio je ruski zvaničnik

Savremeni evropski političari su uskih shvatanja, ne znaju istoriju i ne razumeju šta je Rusija, rekao je Roman Čegrinjec, kopredsedavajući Skupštine slovenskih naroda Krima komentarišući izjave nemačkog kancelara Olafa Šolca da je Ukrajina već u sovjetsko vreme bila nezavisna država, a Krim bio njen deo.

"Šolc bi trebalo da popuni rupe u znanju istorije kako se više ne bi blamirao zbog svojih kvaziistorijskih i nepismenih izjava", poručio je Čegrinjec.

"Savremeni evropski političari su uskih shvatanja i nepismeni, ne žele da uče istoriju i ne razumeju šta je Rusija", naglasio je.

Podsetio je da Ukrajina kao država uopšte nije postojala do 1991. godine, a činjenica da je Krim 1954. godine uključen u sastav Ukrajinske SSR je velika istorijska greška koju su Krimljani ispravili.

"Krim je bio, jeste i zauvek će ostati deo Rusije", naglasio je ruski zvaničnik, prenose "RIA Novosti".

Krimska oblast se nalazila u sastavu Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike do 19. februara 1954. godine. Tada je Prezidijum Vrhovnog saveta Sovjetskog Saveza izdao ukaz o njenom prelasku u sastav Ukrajinske SSR na inicijativu Nikite Hruščova. Nakon raspada SSSR-a, poluostrvo je ostalo u sastavu Ukrajine.

Krim je ponovo postao ruski region nakon referenduma održanog na poluostrvu u martu 2014. godine, posle državnog udara u Ukrajini. Za ponovno ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 odsto birača na Krimu i 95,6 odsto stanovnika Sevastopolja.

Rusko rukovodstvo je više puta izjavljivalo da su stanovnici Krima glasali za demokratsko ujedinjenje sa Rusijom, uz potpuno poštovanje međunarodnog prava i Povelje UN. Prema rečima ruskog predsednika Vladimira Putina, pitanje Krima je "konačno zatvoreno".