Upotreba bespilotnih letelica u Specijalnoj vojnoj operaciji je drastično povećana od početka sukoba, a brojni snimci sa kamera letelica i izveštaji sa fronta svedoče o upotrebi svih vrsta besposadnih vazduhoplova - od velikih izviđačko-borbenih do FPV dronova.
U skladu sa učestalim korišćenjem, porasla je i stopa proizvodnje ovih letelica na obe strane, a kako prenosi "Jurejža tajms" odnos u broju raspoređenih dronova na frontu je 7:1 za Rusiju.
Posebno je interesantno da je tokom SVO došlo do značajne promene ne samo u načinu njihove upotrebe, već i u učestalosti upotrebe letelica različitih vrsta. Tako je na početku bilo primetno da ukrajinske snage u velikoj meri koriste turske letelice "bajraktar" i čak su uspele da ostvare niz uspešnih udara po ruskim položajima.
Ipak, kako je vreme prolazilo, posade ruskih sistema PVO i sredstava za protivelektronsko ratovanje prilagodile su svoje radare i način dejstva novoj pretnji, pa su ubrzo svi ukrajinski "bajraktari" uništeni.
Dok su u sukobima u Avganistanu, Iraku, Pakistanu, Somaliji i Siriji američke letelice sličnih dimenzija i sposobnosti bile izuzetno efikasne, u sukobu kakav je SVO, pokazalo se da je za njihovo angažovanje potrebna potpuna prevlast u vazduhu, što Ukrajina svakako nema.
Zbog toga se ukrajinske snage sve više oslanjaju na malogabaritne, FPV i dronove kamikaze, koje je teže uočiti i oboriti, a njihova cena uglavnom ne prelazi 1.000 dolara. Takođe, dobar deo proizvodnje ovih letelica odvija se u kompanijama civilnog sektora, a prema pisanju "Jurejža tajmsa", Kijev tokom 2024. godine planira da proizvede 11.000 bespilotnih letelica srednjeg i dugog doleta, kao i milion FPV dronova.
Ipak ni ova taktika neće doprineti da Ukrajina "preokrene sukob u svoju korist i ostvari napredak na frontu", kako mnogi zapadni analitičari pretpostavljaju. Za to postoje dva razloga.
Pre svega Moskva je takođe intenzivirala proizvodnju besposadnih vazduhoplova svih vrsta, a prvi potpredsednik ruske vlade Andrej Belousov otkrio je da Ruska Federacija planira da do 2030. proizvodi po 32.000 letelica svake godine.
Jasno je da se ovde radi o letelicama srednjeg i dugog doleta, poput "lanseta", "oriona", "orlana", "sirijusa", "gerana", a možda čak i "ohotnika", kao i da u ovu brojku nisu uračunati malogabaritni i FPV dronovi.
Stoga i ne čudi priznanje ukrajinskog oficira i komandanta jedne od čete u okviru 92. jurišne brigade, Jurija Fedorenka da na frontu "za svaki ukrajinski, Rusija ima sedam dronova".
Drugi razlog je sve veća zastupljenost sistema za elektronsko ratovanje i ometanje, od onih kompleksnijih poput "krasuhe" i "senice", do uređaja kao što je "volnorez", namenjen za zaštitu pojedinačnih ili para tenkova i oklopnih vozila. U ova sredstva spadaju i popularne "anti-dron" puške, koje zahtevaju jednog operatera, prenosive su i služe za zaštitu manjih položaja i formacija.