Nemački političar: Amerika godinama spremala Ukrajinu za sukob sa Rusijom

Oskar Lafonten optužio je lidere svoje zemlje da su pristali na politiku koja je Berlin dovela na ivicu katastrofe

Amerika i njeni saveznici za sukob sa Rusijom u Ukrajini spremali su se još od 2014. godine, tvrdi nemački državnik sa više od četrdeset godina političkog iskustva Oskar Lafonten, a prenosi "Sputnik internešnal".

"SAD i njeni zapadni vazali još od puča na Majdanu u Kijevu 2014. godine naoružavaju Ukrajinu i sistematski je pripremaju za konfrontaciju sa Rusijom. Ukrajina je tako defakto, ako ne i dejure, postala članica NATO-a. Zapadni političari i mejnstrim mediji studiozno su ignorisali ovu pozadinu", rekao je Lafonten za "Dojče Virtšaft Nahrihten".

On navodi da je više od jednog veka "deklarisani cilj američke politike da po svaku cenu spreči spajanje nemačkog biznisa i tehnologije sa ruskim sirovinama" po svaku cenu.

"Ako uzmete u obzir ovu istoriju, savršeno je jasno da imamo posla sa američkim proksi ratom protiv Rusije koji je dugo pripreman", rekao je Lafonten.

Lafonten, koji je tokom svoje bogate karijere radio u službama Vilijema Branta, Helmuta Šmita, Helmuta Kola i Gerharda Šredera, i između ostalog bio predsednik Bundesrata (drugog doma nemačkog parlamenta) i ministar finansija, osuo je paljbu po vrhuški Nemačke i drugim evropskim liderima zato što su pristali na politiku koja je Berlin dovela na ivicu katastrofe.

"Neoprostivo je što je SPD posebno izdao nasleđe Vilija Branta i njegovu politiku detanta (poboljšanje odnosa SAD i Sovjetskog saveza), a nije čak ni ozbiljno insistirao na poštovanju Minskih sporazuma", rekao je političar misleći na dokumente iz 2015. kojima je cilj bio da vrate mir u Donbas.

Lafonten je nemačku vladu kritikovao i zbog njenog "mlitavog" odgovora na uništenje gasovoda Severni tok, što je okarakterisao kao "objavu rata Nemačkoj".

"Bilo je patetično i kukavički da savezna vlada pokuša da incident gurne pod tepih, uprkos dokazima da su SAD ili direktno izvele napad ili dale zeleno svetlo", rekao je političar tvrdeći da je to bio neprijateljski čin protiv Nemačke koji je još jednom pokazao da ta država mora da se "oslobodi američkog tutorstva".

On je pozvao lidere svoje zemlje da uklone sve američke vojne baze i nuklearno oružje sa nemačkog tla, i apelovao da se stvori evropska bezbednosna arhitektura sa Francuskom, odvojena od NATO-a, koji je on nazvao "zastarelim" savezom koji deluje kao "alat za sprovođenje težnje SAD da ostanu jedina vojna sila u svetu."

"Ako mi i druge evropske zemlje nastavimo da budemo pod tutorstvom SAD, one će nas gurnuti preko litice da zaštite svoje interese", rekao je Lafonten.

Postavlja se pitanje, tvrdi on, da li će Nemačka imati svoje mesto u novom svetskom poretku ili će "kao američki vazal biti uvučena u sukobe Vašingtona sa Moskvom i Pekingom".

Upitan da li veruje da je Vašington postigao svoje ciljeve u Ukrajini, Lafonten je rekao da je odgovor i "da i ne", pri čemu su, kako navodi, glavni uspesi to što su urušeni odnosi između Rusije i Evropske unije i što su Berlin i Brisel "zapostavljeni" kao potencijalni geostrateški i ekonomski rivali SAD.

"Nisu uspeli da 'upropaste Rusiju', kako je to rekla nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok... zbacivši Vladimira Putina i instalirajući marionetsku vladu u Moskvi da bi dobili bolji pristup ruskim sirovinama, kao što je bio slučaj u Jeljcinovo vreme", rekao je Lafonten.

On je poručio i da će sankcije više štete naneti zapadnim državama nego Rusiji.

"Uzrokovaće deindustrijalizaciju, nezaposlenost i siromaštvo. Radni ljudi u Evropi plaćaju cenu moćnih ambicija lude elite u Vašingtonu i kukavičluka evropskih lidera", zaključio je Lafonten.