Srbija i Balkan

Puna normalizacija odnosa ili puno priznanje? Novi predlog samo blaža formulacija nezavisnosti KiM

Dorada teksta i iznetih ideja, praktično je svedena na redigovanje, odnosno upotrebu blažih formulacija o zaokruživanju nezavisnosti Kosova i Metohije, kako bi ih Beograd lakše "progutao"
Puna normalizacija odnosa ili puno priznanje? Novi predlog samo blaža formulacija nezavisnosti KiM© Tanjug/null (STR)

Francusko-nemački predlog rešenja kosovskog pitanja doživeo je već tri verzije u javnosti, a da Beograd i Priština nisu ni započeli pregovore na osnovu tog dokumenta.

Nova verzija evropskog, odnosno nemačko-francuskog predloga, koja je prosleđena Beogradu i Prištini, samo je semantički odrađena, dok je suština ostala ista.

Srbija ne treba formalno da prizna nezavisnost svoje južne pokrajine, ali treba da zažmuri na članstvo tzv. Kosova u Ujedinjenim nacijama, pišu "Večernje Novosti".

To je, prema nezvaničnim informacijama iz diplomatskih izvora rezultat intervencija Brisela, nakon primedbi koje su albanska i srpska strana poslale na inicijalni predlog francuskog predsednika Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca.

Dorada teksta i iznetih ideja, praktično je svedena na redigovanje, odnosno upotrebu blažih formulacija o zaokruživanju nezavisnosti Kosova i Metohije, kako bi ih Beograd lakše "progutao".

Tako se, navodno, u tekstu nigde ne pominje puno priznavanje, već je korišćena formulacija "puna normalizacija odnosa". Takođe, prvobitni rok koji je bio postavljen za postizanje sporazuma, februar sledeće godine, prema nekim tvrdnjama, sada je donekle prolongiran. Prema ovim navodima, Beograd i Priština bi trebalo da reše svoje nesporazume najkasnije do kraja 2023. godine.

Zapad čeka da se Srbija umori od 'kosovskog' pitanja

O "kozmetičkim" izmenama teksta, koji visoki predstavnik Evropske unije Žozep Borelji predstavlja kao znatno unapređen, bivši šef diplomatije Vladislav Jovanović za "Novosti", rekao je da je to još jedan dokaz da Zapad samo simulira pregovore.

"Rešenje je unapred dato i to na jedan isključiv način. Nema mogućnosti da srpska strana bilo šta izmeni, samo treba da se povinuje toj odluci zapadnih sila da je nasilno i bespravno odvajanje KiM od Srbije, završena stvar. Od Srbije se očekuje da u delovima  ili odjednom "proguta tu žabu", smatra Jovanović.

Jovanović je istakao da su sve varijacije na temu priznavanja 'Kosova' samo skretanje pažnje i zamajavanje kako bi se Srbija umorila i privukla pesmom morske sirene o boljoj budućnost.

"To bi bila suština zapadne politike prema Srbiji, čekaju da nas vreme umori ili oslabi kako bi se uz neki lilihip utešili".

Jovanović je ukazao da takva politika nema perspektivu, imajući u vidu crvene linije Srbije, Ustav i neophodnost da svaka eventualna promena u vezi sa odnosom prema Kosovu i Metohiji, podrazumeva referendum građana.

On tvrdi da se Zapadu ne isplati da se u Srbiji stvori nova krizna tačka i da je zadržavanje Srbije u svojoj orbiti nakon sukoba u Ukrajini, važnije od cilja da 'Kosovo' bude članica NATO-a.

Evropska birokratija nemoćna

Predsednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić rekao je za "Blic" da evropski zvaničnici najpre moraju da se dogovore sami sa sobom u vezi sa predlogom rešenja.

"Borelj mora da kaže koja je to vrsta dokumenta. Koliko vidim, sada je to predlog Evropske unije koji su podržale Nemačka i Francuska", rekao je Janjić.

On je istakao da taj predlog ne sme da bude platforma kako bi se manipulisalo sa javnošću.

"Treba raskrstiti da li je to platforma za konačno rešenje, ili samo platforma za privlačenje pregovarača za sto, kako bi došli do kompromisa, ili je to dopuna poglavlja 35?", naglasio je Janjić.

On je naveo da je evropska birokratija, nažalost, pokazala da je nemoćna u situaciji sa tablicama i preregitracijom, jer, prema njegovom mišljenju, taj problem nije rešen, već samo odložen.

Ameriku ne dotiče ideja o razgraničavanju

Direktor centra za regionalizam Aleksandar Popov smatra da je Evropska unija daleko eksplicitnije protiv ideje o razgraničavanju Kosova i Metohija nego Sjedinjene Američke Države.

"Amerika je udaljenija od Zapadnog Balkana, pa je KiM toliko i ne tangira, dok je Evropa ta koja strahuje od domino efekta. Još uvek postoje srednja i kreativna rešenja, pa bi, na primer, tako severni deo Kosova i Metohije mogao da dobije status južnog Tirola. Diplomatija i politika mogu svašta da urade. Sve će se videti", zaključio je Popov.

image