Dojučerašnja "braća po oružju" pucala jedni na druge: 15 godina za streljanje 12 vojnika HVO

Bivšem pripadniku tzv. Armije RBiH Almiru Sarajliću Rokiju je kazna s 20 smanjena na 15 godina, dok su bivši zapovednici i pripadnici 325. brigade Armije BiH oslobođeni svih optužbi za zločin nad bivšim saborcima Hrvatima.

Žalbeno veće Suda BiH ovo je odlučilo u slučaju likvidacije 12 zarobljenih pripadnika Hrvatsko veća obrane u srednjoj Bosni krajem decembra 1993. godine, što je izazvalo ogorčenje tamošnjih Hrvata.

"Almiru Sarajliću Rokiju preinačena je prvostepena presuda i smanjena mu je zatvorska kazna za ratni zločin sa 20 na 15 godina zatvora, dok su bivši komandanti i pripadnici 325. brigade Armije BiH Ibrahim Purić , Ibrahim Tarahija , Nijaz Sivro , Rušit Nurković , Sadik i Šaćir Omanović i Kasim Kavazović oslobođeni svih optužbi", piše "Jutarnji list" i dodaje:

"Prema objavljenoj presudi, Sarajlić je 22. decembra 1993. ubio najmanje 12 vojnika HVO-a nakon napada Bošnjačke Armije BiH na položaje kod hrvatskih sela Križančevo Selo, Šafradin i Dubravica kod Viteza. Prethodno su se predali i razoružali su ih. Među njima je bilo i ranjenih vojnika, a jedan od njih, čiji identitet nije utvrđen, potpuno je onemogućen za samostalno kretanje. Prema presudi, Sarajlić ih je odveo u rov gde ih je pucao."

Dojučerašnji ratni saborci udruženi protiv Srba pucali su jedni na druge.

Naime, u maju 1992. godine hrvatsko-muslimanske snage u potpunosti odsekle srpske krajine od matice Srbije i kao taoce držale više stotina hiljada Srba.

Još u martu 1992, pre početka rata u BiH, Hrvatska je svoje regularne trupe i deo paravojnih formacija ubacivala u Posavinu, sa leve na desnu obalu Save, kako bi, zajednički sa bošnjačkim snagama što efikasnije napali tamošnje Srbe.

Nakon prvog masovnog zločina nad civilima u BiH koji su 26. marta 1992. godine počinili pripadnici hrvatsko-muslimanskih snaga sa područja Broda zajedno sa regularnim snagama hrvatske vojske u srpskom selu Sijekovac, od aprila do kraja juna, na području Posavine formirano je najmanje 36 logora za Srbe kroz koje je prošlo, prema dostupnim podacima, oko 2.800 srpskih civila i vojnika, među kojima je bilo i 106 dece.

Ipak, kako je "saradnja" sklopljena, tako je i prekinuta. Nakon što su Srbi probili koridor kroz Posavinu i potisnuli neprijatelje, veliki deo hrvatskih snaga pobegao je preko Save, srušivši za svojim vojnicima most. 

Budući da su se obrazovale enklave u srednjoj Bosni, Hrvati (i vojska i civili) su u pojedinim krajevima ostali izolovani, pa su se Hrvati u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini samoorganizovali i organizovali humanitarni konvoj.

Vodile su se velike borbe i pregovori da se ovim konvojem dopremi humanitarna pomoć u izolovane hrvatske enklave u srednjoj Bosni, koju su muslimani sredstvima sprečavali i pljačkali, a podršku pružali i mudžahedini.