Reakcije povodom hrvatske akcije "Oluja": Da li je Tuđman ostvario Pavelićev san?

Predsednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović je juče, na konferenciji "Nemamo pravo na zaborav - 29 godina od pogroma Srpskog naroda u 'Oluji'", izneo podatak da najveći deo nestalih u akciji Oluja čine civili i da se 580 osoba i dalje vodi kao nestalo.

"Ekshumirano je 1.050 tela u vreme kada smo sarađivali sa hrvatskom stranom. Imamo oko 350 tela koja još nisu identifikovana, ni ekshumirana. Ali, bez obzira na sve probleme koje smo imali sa hrvatskom stranom, mi smo bili prisutni na terenu", rekao je Odalović.

Odalović je istakao da je glavni krivac za stagnaciju procesa identifikacije Srba nestalih tokom operacije "Oluja", kao i nestalih tokom ratova devedesetih, država Hrvatska, koja to svesno radi.

Kako je Miroslav Lazanski pisao o "Oluji": CIA i Gotovina

"U pozadini svega ovoga stoji krajnje neracionalan odnos hrvatske strane prema žrtvama. Mi tražimo civile, koji su na pravdi Boga nestali, a to deluje frustrirajuće", rekao je Odalović, dodajući da Komisija raspolaže informacijama o grobnim mestima i da poseduje zahteve za identifikaciju, ali da hrvatska strana to ignoriše.

Odalović je naveo da nestalih osoba ima više od 9.000, od kojih su trećina Srbi, podsećajući da su mrtvačnice širom prostora bivše Jugoslavije i dalje pune neidentifikovanih tela.

"Oluja" nije bila oslobodilačka već zločinačka akcija

Kako je danas izjavio predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta, brojne činjenice nepobitno potvrđuju da je "Oluja" bila najveći ratni zločin posle Drugog svetskog rata u Evropi.

Linta je naglasio da je "Oluja" bila samo "završni čin čišćenja Hrvatske od Srba".

"'Oluja' nije bila nikakva oslobodilačka ni odbrambena, već zločinačka akcija, sa ciljem da se Hrvatska etnički očisti od Srba. U prve dve godine rata sa urbanog dela Hrvatske proterano je preko 250.000 Srba. Sva tragedija se svodi na akciju "Oluja", ali ona je samo završni čin. Cilj tadašnjeg hrvatskog predsednika Franje Tuđmana je bilo proterivanje Srba i ostvarivanje sna Ante Pavelića i ustaškog pokreta", naglasio je Linta.

Linta je napomenuo da je surova činjenica da za zločine u "Oluji" niko nije odgovarao.

"Haški tribunal nije opravdao očekivanja. Trebalo je da to bude sud pravde, a bio je upravo suprotno - sud nepravde i klasični politički sud, osnovan u funkciji Zapada, sa ciljem da se opravda lažni narativ da su Srbi glavni krivci za rat u bivšoj Jugoslaviji. Pravosuđa u regionu nisu nezavisna i nepristrasna, već etnički motivisana, neprijateljskim politikama prema Srbima", istakao je Linta.

Linta je naglsio sa Srbi i dalje imaju veliki broj problema, od 40.000 otetih stanarskih prava, preko 10.000 miniranih srpskih kuća ili milion katastarskih parcela poljoprivrednih zemljišta", rekao je Linta.

Posle Drugog svetskog rata, zaključio je Linta, imali smo politiku lažnog bratstva i jedinstva i negiranja zločina u NDH nad Srbima, a to nam se devedesetih vratilo kao bumerang. Zato je bitno da negujemo kulturu sećanja, ali i da stradanje i progon Srba ne svodimo samo na `Oluju`".

Štrbac: Više od 30 odsto žrtava su bile žene

Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac rekao je danas da su u vojno-policijskoj akciji "Oluja" ubijene ili nestale 1.903 osobe, a da je među njima čak 1.246 civila, odnosno 65 odsto, te da su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina.

Štrbac je rekao da je su čak 30 odsto žrtava žene - njih 563, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina, dodajući da je to "svojevrsni crni rekord, kada se uporede žrtve građanskih ratova devedesetih."

Predsednik "Veritasa" je dodao da je do današnjeg dana rasvetljena sudbina 1.246 osoba, dok se još 623 osobe vode kao nestale. "U okviru tog broja su 472 civila, među kojima je 51 odsto žena - njih 241", naveo je Štrbac.

Kada je u pitanju proces povratka proteranih Srba, Štrbac napominje da se nije mnogo odmaklo.

"Podaci hrvatskog državnog statističkog zavoda ukazuju da je 1991. godine u Hrvatskoj živelo 582.000 žitelja srpske nacionalnosti. Oni su činili oko 12,2 odsto ukupne populacije, koja je brojala 4,8 miliona ljudi. Imali smo i kategoriju Jugoslovena, a njih je bilo 106.000", izjavio je Štrbac.

Među osobama koje su se izjašnjavale kao Jugosloveni bilo je najviše Srba i to između 60 do 80 procenata.

Štrbac je podsetio da je broj ukupne populacije u Hrvatskoj opao za skoro milion ljudi: "U toj brojci od oko milion polovinu čine Srbi, a druga polovina su Hrvati. Srbi su proterani u ratu, a Hrvati su otišli iz zemlje trbuhom za kruhom", rekao je Štrbac.

Povodom godišnjice akcije "Oluja", oglasio se u Zagrebu i predsednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac, koji je poručio da od Zagreba očekuje da će u obeležavanju 29. godišnjice "Oluje" pokazati više usmerenosti prema izgradnji kulture mira i tolerancije.

"Očekujem da će više pažnje biti usmereno na obnovu poverenja i unutar Hrvatske i između Hrvata i Srba, ali i između same Hrvatske i Srbije. I to bi bila značajna stvar ukoliko bi se, bilo indirektno ili direktno, doprinelo tim važnim ciljevima", rekao je Pupovac.