Srbija i Balkan

Sanja Sakan: Objavljeni naučni rad govori o tome na šta obratiti pažnju u projektu "Jadar"

Najveći problemi projekta "Jadar" jesu tehnologija ekstrakcije litijuma, otpadna jalovišta i transport
Sanja Sakan: Objavljeni naučni rad govori o tome na šta obratiti pažnju u projektu "Jadar"© AP Photo/Darko Vojinovic/Tanjug

Naučni savetnik u Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju Sanja Sakan, jedan od autora rada "Uticaj istraživačkih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji" objavljenog u časopisu "Nejčer", izjavila je da je sa kolegama napravila iskorak u odnosu na druge studije, jer njihov ukazuje na to šta bi trebalo da se obrati pažnja pre nego što se donesu odluke o projektu "Jadar".

Sakan je kao stručnjak za oblast životne sredine, za nedeljnik NIN istakla da je jadarit veoma specifičan mineral, silikatne strukture i da je velika nepoznanica ceo tehnološki proces.

Istakla je da se u radu koji je objavila sa kolegama najviše problematizuje što su istražne bušotine povećale nivo toksičnih elemenata u okolnom zemljištu i vodi.

"Ja nisam ekspert za sve, ne znam mnogo o tehnologiji prerade, bavim se životnom sredinom, toksičnim elementima i znam šta može da predstavlja problem tokom rudarskih aktivnosti i šta se dešava kada se rudnik zatvori. Kompleksan mineral je u pitanju", rekla je Sakan.

Ona je ocenila da nije moguće primeniti tehnologiju ekstrakcije litijuma i bora iz jadarita, a da to ne predstavlja veliki rizik po životnu sredinu, navodeći da govori kao naučnik ali i patriota kome je pre svega stalo do nauke i naroda.

"Mislim da ne treba žrtvovati ceo taj kraj. Ja nisam protiv napretka, naučnik sam, ali kada se ulazi u velike projekte, mora da se ukalkuliše rizik. Ne treba žrtvovati gusto naseljene oblasti da bi se otvarali rudnici i fabrika, po svetu se to radi u slabo naseljenim i nenaseljenim delovima, razdvajaju se rudnici od mesta gde su postrojenja za ekstrakciju, prerada se čak radi u drugim zemljama", rekla je Sakan.

Na pitanje da li je moguće da to bude razdvojeno i u ovom slučaju, ili da jalovište bude u nekom drugom delu zemlje, odgovorila je da je ovde predviđeno da sve to bude na jednom mestu.

"Srbija je zelena, puna vode, takvo nešto kod nas nije moguće. Rizik je jako veliki. To nisu samo Nedeljice, to je gomila sela, problem je mnogo širi nego što se predstavlja. To je problem i za buduće generacije na tom području", dodala je Sakan, prenosi RTS.

Navela je da, "gde god da bude to jalovište, govorimo o kraju koji je bogat vodom" i upozorila da "vi ne možete znati šta će biti za 20, 30 godina. Tu u okolini je bio rudnik Stolice, pa se posle toliko godina pojavio veliki problem kada je pukla brana na jalovištu".

Ona je nedavno predsedniku Aleksandru Vučiću u Malom Zvorniku iznela rezultate rada, na šta joj je Vučić uzvratio pozivom da bude deo jednog od državnih timova koji bi se bavili analizom potencijalnih opasnosti od rudnika.

Sakan, međutim, na pitanje da li će taj poziv prihvatiti, nije konkretno odgovorila, navodeći da je "iskreno, naučnički, ali i od srca ušla u sve ovo".

Prema njenom mišljenju, najveći problemi projekta "Jadar" jesu tehnologija ekstrakcije litijuma, otpadna jalovišta i transport, ističući da je brinu "tim redom".

Profesori Mašinskog i Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, zajedno sa glavnim naučnikom kompanije "Rio Tinto", zatražili su od časopisa "Nejčer - sajantifik riports" ispravku ili povlačenje rada"Uticaj istraživačkih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji" profesorke Dragane Đorđević, u kojem je učestvovala i Sanja Sakan.

image