Srbija i Balkan

Deca neće na zanate: Ni siguran posao ni dobra plata ne mogu da popune klupe

U obrenovačkoj Poljoprivredno-hemijskoj školi se za mesara i pekara prijavilo samo njih šestoro, a u Građevinskoj školi Beograd za keramičara samo petoro
Deca neće na zanate: Ni siguran posao ni dobra plata ne mogu da popune klupe© Hum Images/Universal Images Group

U srednjim stručnim školama u kojima ima mesta, organizovan je treći upisni rok. Međutim, ni to im neće pomoći da popune odeljenja za zanimanja koja su, ne tako davno, bila najpopularnija, pa su mnogi učenici ostajali ispod crte, piše RTS.

Iako istraživanja pokazuju da tržištu rada najviše nedostaju automehaničari, vulkanizeri, mesari, frizeri i pekari, budući đaci ta zanimanja ne biraju rado, a čak ni siguran posao ni dobra plata nisu dovoljno jak razlog da pojedine stručne škole u Beogradu popune sva mesta.

Tako se u obrenovačkoj Poljoprivredno-hemijskoj školi za mesara i pekara prijavilo samo njih šestoro, a u Građevinskoj školi Beograd za keramičara samo petoro. U prvom upisnom roku, na smer obućar upisao se jedan učenik, u drugom 6, pa će, ako ih spoje sa galanterima, kojih ima 14, moći da oforme odeljenje. Ovakvoj gimnastici pribegavaju i u drugim školama.

"Najkritičnija situacija je kod operatera osnovnih građevinskih radova. Radi se o zanimanju koje obuhvata zidara, tesara i armirača, znači tri u jedan. Samo što je taj naziv, da kažem, došao nešto kasnije, nažalost, nije najsrećniji i možda i to izaziva zabunu kod roditelja prilikom upisa. Ove godine smo potraživali 15 učenika, odnosno polovinu odeljenja, jer smo napravili kombinaciju da u jednom odeljenju budu zajedno sa rukovaocima građevinskom mehanizacijom koji je najtraženiji profil, da bi uspeli da zadržimo i taj manji broj upisanih u tom jednom odeljenju", kaže za RTS Rade Zejak, direktor Građevinske škole.

Iako je poljoprivreda razvojna grana, malo je onih koji bi da se školuju u poljoprivrednim školama. Isto je i u građevinskim školama, u kojima su neka odeljenja ugašena, jer se tri godine nije upisao nijedan učenik. A minimum je 15 da bi se formiralo odeljenje.

"Konkretan primer je tehničar za izvođenje završnih radova u Građevinskoj školi. To znači i da ste keramičar i vodoinstalater i zidar, bukvalno sve za građevinske poslove. Pošto više puta nisu upisivali četvrti stepen, ove godine zanimanja više ne postoje", kaže Milorad Antić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola.

Ipak, ove godine povećano je interesovanje za upis u srednje stručne škole u odnosu na prethodne godine. Posle zatišja, opet se traži mesto više za zanimanja: bravar-varilac, električar, tehničar vazdušnog saobraćaja, forenzičar, kuvar, konobar, hotelski tehničar. Tu je za jedno mesto konkurisalo po četvoro osmaka.

U Barajevu je oformljeno novo odeljenje za instalatera vodovoda, grejanja i klima-uređaja i popunjeno u prvom upisnom roku.

Na odluku o tome šta će učenik upisati, utiče mnogo faktora: uspeh u školi, mogućnost brzog zaposlenja, zarada. A sve to ima uticaja i na škole. Neka zanimanja se gase, druga su opet u modi.

image