Srbija i Balkan

Francuski geopolitičar: Priština ima sve manje podršku Brisela i Njujorka

Veliki sukob na Kosovu i Metohiji ne bi bio ni u interesu Amerike, a još manje Rusije. Znamo i da Kina, takođe, ne bi podržala nove tenzije i neki novi rat, zaključio je profesor Trud
Francuski geopolitičar: Priština ima sve manje podršku Brisela i Njujorka© Matteo Placucci/NurPhoto

Francuski istoričar i profesor geopolitike Univerziteta u Versaju Aleksis Trud ocenio je da albanska strana ima sve manje podršku velikih sila i da situacija oko "Kosova" mora da se sagledava u širom kontekstu slabljenja EU zbog čega i podrška Kvinte Prištini nije ista kao 2016. godine, što je, kako naglašava, dobra vest i za Srbiju i za Evropu.

"Situacija sa Kvintom nije ista kao 2016. godine kada se stvorio taj dogovor oko Kosova i Metohije. Javno mnjenje u Francuskoj se promenilo. Isto je i u Nemačkoj. Podrška Nemačke albanskoj strani nije toliko jaka kao pre osam ili deset godina. Kvinta je ipak podeljena i mislim da je to dobra vest ne samo za Srbiju već i za Evropu zato što situacija na 'Kosovu' mora da se sagleda u širem kontekstu, uključujući i slabljenja evropske zajednice, evropske vojne snage i kontekstu novog svetskog poretka", izjavio je Trud za "Kosovo onlajn".

Osvrnuvši se na reakciju Ministarstva spoljnih poslova Francuske da jednostrani potezi Prištine utiču na svakodnevni život srpske zajednice Trud kaže da Kvinta u tom smislu još nije podeljena, ali da zvanični Pariz od 1999. godine ima ambiciju da štiti sve manjine na Kosovu i Metohiji.

"Jedina stvar koja je nova je da ipak, po mom mišljenju, a to se vidi svaki dan i u Briselu i u Njujorku, da albanska strana ima sve manje i manje podrške velikih sila. To je veoma interesantno jer valjda će to prouzrokovati da se u miru donose odluke u korist manjinskih zajednica", smatra ovaj istoričar.

Dodaje da politika Aljbina Kurtija nailazi i na sve manje podrške među samim Albancima.

"Politiku Aljbina Kurtija ne podržava albanski narod. Dosta Albanaca sa 'Kosova' je otišlo u inostranstvo. Otišli su da rade po celoj Evropi", ističe Trud.

Odbacuje mogućnost da bi jednostrana odluka o otvaranju glavnog mosta na Ibru mogla da proizvede veće tenzije ili čak, kako navode neki albanski analitičari "eksploziju" nasilja.

"Kao i svaki put, mislim da će biti tenzija, provokacija naročito sa albanske strane, ali da to ipak neće prouzrokovati veliki sukob. Moramo da razmišljamo da taj sukob ne bi bio ni u interesu Amerike, a još manje Rusije. Znamo takođe i pozicije Kine koja je uvek bila jaka po pitanju Kosova i Metohije i ona nikada ne bi podržala nove tenzije i neki novi rat", zaključuje profesor Trud.

image