Klub poslanika Bošnjačke stranke (BS) predao je danas u skupštinsku proceduru Predlog Rezolucije o genocidu u Šahovićima.
Kako prenosi RTCG, navedeni predlog potpisalo je svih šest poslanika BS.
Predlog Rezolucije o genocidu u Šahovićima inicirao je Odbora za obeležavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima, na čijem su čelu reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat ef. Fejzić i akademik Šerbo Rastoder.
"Istinskog suočavanja s prošlošću nema dok se ne bude govorilo o svim zločinima koji su se desili i koji opterećuju prosperitetniju budućnosti za sve naše građane. Preduslov za bolje odnose jeste utvrđivanje odgovornosti i jasna osuda svih tih zločina", navodi se predlogu.
"Pokolj koji se dogodio u Šahovićima, i to u mirnodopskom periodu, za svakog Bošnjaka je jedna velika rana i bol, koja je sveža i danas, 100 godina nakon tog zločina i svakako da zaslužuje da se ovo društvo prema njemu jasno odredi, da dobije obeležje, ali i da dobije svoje mesto u kolektivnom učenju i pamćenju svih građana Crne Gore, kao izraz civilizacijskog odnosa prema ovom zločinu, ovakvim zločinima uopšte, ali i iz pijeteta prema žrtvama i poštovanja prema njihovim porodicama i potomcima", dodaje se.
Bošnjačka stranka objavila je da očekuje od kolega poslanika da se odgovorno odnesu prema ovom pitanju i podrže navedenu Rezoluciju.
"Bošnjačka stranka, kao legitimni predstavnik bošnjačkog naroda u Skupštini Crne Gore, zastupa prije svega interes bošnjačkog naroda koji nam je na posljednjim izborima ukazao visoko poverenje podrške i dao mandat da ga politički zastupamo u Crnoj Gori, ali i ceneći interes bošnjačkog naroda u širem kontekstu, istrajaće u nameri da navedena rezolucija dobije potrebnu većinu, jer smatramo da nema istinskog suočavanja s prošlošću dok se jasno ne osude i institucionalno ne dobiju adekvatno mesto u udžbenicima istorije zločini poput strašnog pokolja u Šahovićima", dodaje se.
Bošnjaci, razjašnjenja radi, tvrde da se 1924. godine u Šehovićima, današnjem Tomaševu kod Bijelog Polja, u mirnodopskim uslovima desio "genocid" nad muslimanskim stanovništvom. Bila je to, kako oni uveravaju, osveta za likvidaciju policijskog funkcionera Boška Boškovića koga su ubili zločinci Jusuf Mehonjić i Husein Bošković.
Tvrdnje o "genocidu" mnogi osporavaju budući da o događajima nije bilo istrage i sudskog procesa, već se, kako kažu neki, presuđuje na osnovu "literature", između ostalog i knjige Milovana Đilasa "Besudna zemlja" u kojoj Đilas piše da je njegov otac Nikola učestvovao u navodnom masakru.
Ovo nije jedina rezolucija o kojoj se govori u Crnoj Gori nakon što je usvojena Rezolucija o Jasenovcu.
Nedavno je objavljeno i da albanske stranke pripremaju rezoluciju o stradanju albanskog naroda.
Podsetimo, Hrvatska je proglasila predsednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika u Skupštini Crne Gore Milana Kneževića i potpredsednika Vlade Crne Gore Aleksu Bečića nepoželjnima zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu.