Štrajk i školsko zvono za uzbunu: Kolika je prosečna plata prosvetara i zašto su izašli na ulicu?

Predstavnici četiri sindikata u prosveti, Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, Sindikata obrazovanja Srbije, Gradskog sindikata prosvetnih radnika Srbije "Nezavisnost" i Sindikata radnika u prosveti Srbije traže od Vlade da se njihove plate povećaju toliko da dostignu republički prosek

Deo radnika zaposlenih u prosveti, nezadovoljni odgovorom Vlade Srbije povodom zahteva za poboljšanje njihovog materijalnog položaja i povećanja zarada, okupio se danas u podne u parku Manjež.

Predstavnici četiri sindikata u prosveti, Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, Sindikata obrazovanja Srbije, Gradskog sindikata prosvetnih radnika Srbije "Nezavisnost" i Sindikata radnika u prosveti Srbije traže od Vlade da se njihove plate povećaju toliko da dostignu republički prosek, kao i da povećanje plate bude u jednakom procentu za sve zaposlene u prosveti, za nastavni i nenastavni kadar.

Sindikati žele da se početna plata nastavnika, koja trenutno iznosi, kako su rekli, nešto više od 86.000 dinara, izjednači sa republičkim prosekom.

Mirjana Gašić iz Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije za RT Balkan kaže da glavni razlog zbog kog su se odlučili da stupe u obustavu nastave su neispunjene obaveze koje su potpisane sa tadašnjom premijerkom Anom Brnabić i dodaje da stavke iz tog Protokola nisu do kraja ispunjene, te da ih je vlada obavestila da "nema nameru da ispuni ono što su sami potpisali".

"U jednom pravcu gledano očekujemo sada ozbiljnu reakciju države, a sa druge strane ako ne dođe do poziva, ako vlada pokuša da ignoriše prosvetne radnike, onda će naša reakcija tokom oktobra biti mnogo snažnija", naglašava Gašićeva.

Ona kaže da se ovo odnosi za sve zaposlene – na nastavno kao i na nenastavno osoblje i da se traži povećanje od 15,4 odsto.

"Odnosi se na sve zaposlene u prosveti, nas su pokušali da odvoje, ne prihvatamo nikakve podele", ističe Gašićeva.

Prosvetni radnici, osim u Beogradu, protestovaće i u Zrenjaninu, Novom Sadu, Nišu, Šapcu, Valjevu, Kraljevu, Kragujevcu, Leskovcu, Somboru, Požarevcu.

Četiri reprezentativna sindikata u Srbiji imaju četiri zahteva.

Oni traže da se u skladu s dogovorom s Vladom Srbije predložene izmene i dopune Krivičnog zakonika, kojima se traže strože kazne za napade na nastavnike, nađu na javnoj raspravi i da budu usvojene u Skupštini po hitnom postupku.

Drugi zahtev je da se početna plata nastavnika, odnosno zaposlenog sa sedmim stepenom stručne spreme, a u skladu sa potpisanim Protokolom sa Vladom Srbije, izjednači sa prosečnom zaradom u Srbiji i da to povećanje bude u jednakom procentu za sve zaposlene u prosveti.

Zahtevaju i da se do kraja 2024. godine, uz konsultacije sa reprezentativnim sindikatima, izmeni Uredba o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama, u skladu sa potpisanim Protokolom, kao i da se zaposlenima u obrazovanju isplati Novogodišnja nagrada u skladu sa Posebnim kolektivnim ugovorom.

Poslednja prosečna zarada po zaposlenom u Srbiji objavljena je krajem avgusta za jun i ona iznosi oko 95.804 dinara, a sindikalni lideri su na nedavno održanoj konferenciji za medije ispred Vlade rekli da je parametar prema kome se upravljaju projektovan republički prosek koji bi krajem godine trebalo da bude oko 105.000 dinara.

S druge strane, za nenastavno osoblje Vlada nudi povišicu od osam odsto, koja je za najveći broj zaposlenih sa najnižom stručnom spremom nedovoljna da dostignu minimalac.

Snežana Romandić iz Udruženja prosvetnih radnika Beograda naglašava za naš portal da zaposleni u školama traže pravi socijalni dijalog, a ne fingirani.

"Plata zaposlenih u školama je ispod republičkog proseka, tražimo da se izjednači sa republičkim prosekom, ne tražimo mnogo, ali tražimo da nas država za koju radimo poštuje jer radimo odgovoran posao", naglašava Romandićeva.

Kako dodaje, ako će se povećanja, koja su mizerna, ostvariti u januaru 2025. godine, sa punim pravom pitamo zašto onda školska godina počinje u septembru 2024.

"Posao nastavnika je nikad teži. Nikad teže nije raditi u školama, sa ogromnim brojem propisa koji su nam dati i sva odgovornost je na nama. Ovo je trenutak u kome želimo da pokažemo nadležnima da nije to zanemarljiv broj ljudi u prosveti koji je nezadovoljan svojim statusom i sve nas je manje, jer ljudi odlaze iz škola, nema više ko da radi sa decom", poručuje Romandićeva i ocenjuje da će se škole pretvoriti u čuvaonice dece.

Slobodan Brajković iz Sindikata radnika u prosveti Srbije se slaže sa njom i dodaje da im je rečeno da će im plate biti povećane samo 12 odsto, a da oni traže da se ispuni samo ono što je potpisano.

"Ne poštuju ono što je potpisano. Neće niko da studira da bi bio nastavnik. Nema prosvetne struke, jer generacije koje se opredeljuju za fakultete neće da upisuju ono što se ne plaća", poručuje on.