Hrvatski mediji: Vučić ne ide u Dubrovnik?

Srbija će na samitu u Dubrovniku biti predstavljena na nivou ministra spoljnih poslova, prenose hrvatski mediji

Na samit "Ukrajina – Jugoistočna Evropa" koji se sutra održava u Dubrovniku doći će veliki broj visokih zvaničnika iz zemalja regiona, a prema pisanju hrvatskih medija, među njima neće biti srpskog predsednika Aleksandra Vučića.

Srbija će, kako navode, biti predstavljena na nivou ministra spoljnih poslova.

Srpski predsednik je rekao da je dokument koji treba na tom skupu da se usvoji pravljen tako da bi Srbija bila jedina zemlja koja mora da kaže da ne može da prihvati, jer se traži uvođenje sankcija Rusiji.

Dodaje da za neke reči nije bilo dovoljno što su ih jednom rekli, nego pet puta ponavljali isto.

"Da je tako grozna, užasna, jeziva i ne znam kakva još agresija Rusa. Pa onda zlikovci, zločinci, kriminalci, ubice, ovakvi, onakvi i tako dalje, a onda dođu do sankcija, pa onda nije dovoljno, podržavamo sve one koji su uveli sankcije, nego zahtevamo da svi moraju da uvedu sankcije i tako dalje. Ovo što vi opisujete, to nas je baš briga, opisujte šta hoćete. Ali gde vi nama zapovedate šta ćemo mi da radimo, e to ne možemo. Tako da, to ćemo da vidimo", rekao je Vučić.

Na samit će sutra doputovati i Vladimir Zelenski, koji je i suorganizator ovog skupa.

Reč je o trećem samitu u tom formatu. Prvi je održan u avgustu 2022. u Atini, drugi u februaru ove godine u Tirani, a glavni cilj ovog dubrovačkog jeste da se iskaže solidarnost i podrška zemalja jugoistočne Evrope Ukrajini, prenose hrvatski mediji.

Učesnici bi trebalo da prihvate zajedničku Dubrovačku deklaraciju o čijem se tekstu još pregovara, ali bi taj dokument, kako se navodi, trebalo da bude na tragu ranijih deklaracija sa samita u Atini i Tirani.

Glavne tačke deklaracije, saznaje se, trebalo bi da uključe osudu "ruske agresije", podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine uključujući i poluostrvo Krim, podršku mirovnom planu predsednika Zelenskog, zahtev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku evrointegracijama Kijeva i članstvu u NATO-u kad se za to steknu uslovi, kao i podršku energetskoj bezbednosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.