Ostala samo zvezdica: Kako je tzv. Kosovo ušlo u Ceftu umesto Unmika?

"Vi uradite nešto nelegalno, van sporazuma CEFTA zabranite uvoz robe, a onda, da biste povukli to što ste nelegalno uradili, Nemačka vas nagradi", kaže Aleksandar Rapajić iz NVO Centar za zastupanje demokratske kulture u Severnoj Mitrovici

Kada je pre koji dan obelodanio svoj veliki "ustupak" Srbiji, odluku da dopusti da roba iz centralne Srbije, ali samo preko Merdara i uz detaljne kontrole ulazi na "Kosovo", Aljbin Kurti usput je spomenuo i kako veruje  da će "promena mere koju Priština radi biti više nego dovoljna da u sredu u CEFTA-i i u ponedeljak u Berlinskom procesu njegova vlada ima potpuni uspeh".

Kako je Kurti najavio, tako se i dogodilo. Juče je saopšteno da će tzv. Kosovo ubuduće u CEFTA-a (Sporazum o slobodnoj trgovini zemalja centralne Evrope), na sastancima zajedničkih komiteta, umesto UNMIK-a, predstavljati visoki kosovski zvaničnici. Na ovaj način, tzv. Kosovo je na mala vrata uvedeno u CEFTA sporazum, dok su UNMIK, odnosno UN, međunarodna zajednica, iz ove priče odstupili.  

Sad, posle ovakvog razvoja situacije ostalo je otvoreno pitanje ili je Kurti u međuvremenu postao vidovit, pa mu se prikazalo šta će se desiti u sredu ili naredni ponedeljak, ili je čitava priča oko uvođenja tzv. Kosova u CEFTA sporazum bez UNMIK-a, samo za zvezdicom, kao i oko zabrane srpske robe na KiM, od početka samo, prljava ili ne, ali igra Zapada i prištinskih vlasti u kojoj su kosovski Srbi, u prepoznatljivom scenariju bili tek – taoci. 

Aleksandar Rapajić iz NVO Centar za zastupanje demokratske kulture u Severnoj Mitrovici za RT Balkan podseća da je tzv. Kosovo blokiralo uvoz srpske robe sredinom prošle godine posle hapšenja trojice kosovskih policajaca.

"Tada je, navodno, zbog tih hapšenja blokiran uvoz srpske robe. Kasnije, kada su policajci oslobođeni, rečeno je da se blokada nastavlja zbog toga što se taj uvoz koristi za "transport naoružanja za tzv. severnu brigadu, 'civilnu zaštitu'... Tako je ostalo duže od godinu dana, napravilo veliku štetu, sve dok se nedavno nije pojavila Nemačka sa inicijativom da se zabrana uvoza robe ukine a da zauzvrat 'Kosovo' dobije ustupak, da u  CEFTA-i ne bude predstavljeno preko UNMIK-a. Uvoz srpske robe nije međutim ni sada oslobođen jer je to dozvoljeno samo na jednom prelazu i opet nije rešeno ono što je najveći problem, a to je da mali privrednici sa severa KiM mogu da uvoze robu iz Srbije, sa druge strane tzv. Kosovu je napravljen već pomenuti ustupak", veli Rapajić.

Kako objašnjava naš sagovornik, došlo se u situaciju da "vi nešto nelegalno uradite, van sporazuma CEFTA zabranite uvoz robe, a onda, da biste povukli to što ste nelegalno uradili, Nemačka vam pomogne da vi nešto dobijete – neki ustupak".

"To je jako loš primer za nas Srbe sa Kosmeta, zato što sad, za bilo šta što treba da nam se vrati od prava koja bi mi trebalo da imamo, verujem da će Priština tražiti neki  ustupak. Slobodna trgovina sa centralnom Srbijom bi trebalo da bude normalna stvar. Vlada Aljbina Kurtija je napravila da to bude nenormalno, a zauzvrat je nagrađena. Vratili smo se na prethodno stanje, a tzv. Kosovo je nagrađeno. Znači, ubuduće, za svako vraćanje na prethodno stanje, trebalo bi očekivati neku nagradu za 'Kosovo'", kaže sagovornik.

Rapajić dodaje da sve ovo ipak ne bi nazvao "prljavom igrom", jer "Zapad bez obzira šta se dešava traži da bude nekog pozitivnog događaja, da pokaže da situacija ide u pozitivnom smeru, a Kurti to dobro koristi".

"Mene više nervira što Srbija to prihvata, nego što Kurti to traži", kaže Rapajić.

Podsećanja radi, tzv. Kosovo je u CEFTA-i od 2007. kada se lažna država priključila ovoj inicijativi, predstavljao UNMIK, odnosno Misija UN na KiM. Pre tri godine, 2021. "Kosovo" je podnelo zahtev oko promene načina predstavljanja, od tada blokiralo rad CEFTA-e i na taj način izvršilo pritisak kako bi se zahtev i prihvatio. Narednih godina na tom planu nije bilo važnijih pomaka ni dešavanja, sve do, sada se ispostavlja 14. juna prošle godine kada je tzv. Kosovo posle hapšenja policajaca uvelo zabranu uvoza robe iz Srbije na KiM.

Sporazum je ovakvim razvojem situacije sada deblokiran, sve pred desetu godišnjicu Berlinskog procesa koji je zakazan za 14. oktobar.

Iako je iz Prištine u međuvremenu objašnjeno kako je ulazak "Kosova" u CEFTA-u bez UNMIK-a "rezultat mnogih napora i posvećenosti 'Kosova' da prilagode svoju poziciju u ovom mehanizmu", sve je sa mrtve tačke pokrenuto nedavno kada je  Nemačka ponudila da "Kosovo" uđe u CEFTA-u bez UNMIK-a, samo uz zvezdicu, koja bi ukazivala na fusnotu da status tzv. Kosova nije konačno rešen, a da zauzvrat, "Kosovo" ukine zabranu uvoza robe iz Srbije, što se i dogodilo.

U međuvremenu, ambasador Nemačke na Kosovu Jorn Roade izjavio je kako je činjenica da će tzv. Kosova u CEFTA-i ubuduće predstavljati kosovski zvaničnici, a ne UNMIK, "veliki korak napred ka ravnopravnoj zastupljenosti učešća u ovom regionalnom telu". Ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berbok na društvenoj mreži "Iks" napisala je kako je čvor u sporazumu o slobodnoj trgovini CEFTA konačno razvezan i da je time otvoren put za konkretna poboljšanja za lokalno stanovništvo.

Posao je sada završen, kao i obično, kolateralna šteta bili su kosovski Srbi koji bi sada trebalo da budu srećni što, eto, opet u prodavnicama mogu naći proizvode iz Srbije.

Inače, Misija privremene uprave UN na Kosmetu, poznata ka UNMIK, čija je uloga u međuvremenu postala minorna, predala je na ovaj način još jednu u nizu funkcija koje je imala u južnoj srpskoj pokrajini. Osnovana u skladu sa rezolucijom SB UN 1244, misija je u početku imala brojne odgovornosti od obavljanja osnovnih civilno-upravnih funkcija, nadgledanja razvoja privremenih institucija do konačnog rešenja, osiguranja bezbednog i neometanog povratka svih izbeglih i raseljenih lica do nadgledanja prenosa vlasti sa privremenih institucija na institucije koje bi bile uspostavljene u skladu sa političkim rešenjem. Od kraja 2008. godine, a posle jednostranog proglašenja nezavisnosti tzv. Kosova, misija EU – EULEKS preuzela je većinu uloga UNMIK-a na KiM.

"Uloga UNMIK-a jeste minorna, mogla bi da bude veća, ali čak ni oni koji su sada na čelu UNMIK-a nemaju želju da njihova uloga bude veća. Trenutno se UNMIK preorijentisao da radi na pomirenju, što je dobra stvar, ali, umesto da budu upravljačka misija, oni su svoj kredibilitet srozali na neku posmatračku misiju", kaže za RT Balkan Aleksandar Rapajić iz NVO Centar za zastupanje demokratske kulture iz Severne Mitrovice.