Srbija i Balkan
Nik Đeljošaj, lingvista: Od seckanja crnogorskog rečnika do srpskog jezika kao "crvene linije"
I dok crnogorska javnost već treći dan pokušava da dešifruje šta bi mogao biti "žestok odgovor" Nika Đeljošaja srpskom jeziku kao službenom i dvojnom državljanstvu, RSE juče je javio da je "proruski DF" napao potpredsednika Vlade CG
Ravno osam godina od žestokog obračuna sa "Rječnikom crnogorskog narodnog i književnog jezika", kada je u Skupštini Crne Gore skalpelom isecao stranice iz prvog toma "poduhvata Crnogorske akademije nauka i umjetnosti", Nik Đeljošaj, tada poslanik, sada potpredsednik Vlade Crne Gore, u novom je lingvističkom pohodu. Samo što je sada na meti – srpski jezik u vidu službenog u Crnoj Gori.
Tek podsećanja radi, juna 2016. godine, u pomalo zaboravljenoj akciji, Đeljošaj je javno, u holu Skupštine Crne Gore u sred Podgorice, iz pomenutog "rječnika", isekao skalpelom više stranica a zatim ih ubacio u aparat za sitno seckanje, svojeručno iseckao, podvukavši da ga ta knjiga "vređa i na nacionalnoj i na verskoj osnovi" i da "bezvredni", iseckani, reciklirani papir "sada može poslužiti da se na njemu objavi istina".
Za ovog poslanika Albanske alternative u poduhvatu veka CANU sporno je bilo što su akademici, tvorci rečnika, "albanizaciju" definisali kao "nametanje albanskog jezika, kulture i običaja drugim narodima" a sporne su bile i još neke odrednice.
Ako je za utehu, Đeljošaj je tada saopštio da neće biti spaljivanja knjige iznedrene u CANU sa namerom da bude "skroman poklon narodu uoči desete godišnjice nezavisnosti Crne Gore". Najavio je samo da će se na "rječnik" žaliti direktno predsedniku Albanije, kao i premijeru matične države Albanaca.
Tadašnji poslanik, sada potpredsednik Vlade Crne Gore, pomenutom prilikom se, očekivano našao u žestokom klinču sa ni manje ni više nego akademikom CANU Jevremom Brkovićem koji je, komentarišući scenu iz Skupštine u kojoj Đeljošaj na froncle secka crnogorski rečnik saopštio kako je "suluda" ideja da se reciklira knjiga od "izuzetne naučne vrednosti". Brković je dodao i da su, posle Albanaca, "rječnik najčešće sankcionisali članovi bivše Dukljanske akademija nauka i umjetnosti (DANU) koju je sud izbrisao iz registra NVO".
"Svi oni koji su horski ustali protiv Rječnika, poslužili su kao inspirativna mina za Đeljošaja da ostvari svoje prijetnje uništavanja Rječnika – vatrom ili mašinom za koju Gebels nije znao te se morao poslužiti benzinom", izjavio je tada Brković.
Osam godina i koji mesec kasnije, na meti Đeljošaja, sada u ulozi vlasti, je srpski jezik kojim, po poslednjem popisu govori 43 posto građana Crne Gore. Ovoga puta nema mašine za seckanje u holu Skupštine, nema skalpela ni isecanja stranica iz knjige, nema reciklaže, ali, ima pretnji srpskom jeziku ka službenom u Crnoj Gori. On je crvena linija preko koje Đeljošaj ne može i neće.
U intervjuu za "Glas Amerike" u Vašingtonu potpredsednik Vlade rekao je da se "neće menjati Ustav kako bi se srpski jezik uveo kao službeni", kao i da on i njegova partija imaju crvene linije preko kojih nema prelaza. Zapretio je i "žestokim odgovorom" ako dođe do menjanja Zakona o državljanstvu Crne Gore kojim bi se dozvolilo da ono bude dvojno.
Kako su javili mediji, Đeljošaj se u Vašingtonu sreo sa izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom koga je upozorio na "potencijalno destabilizujuće aktivnosti kleronacionalističkih struktura čiji je cilj narušavanje evropske perspektive Crne Gore“. Ponovio je da se neće menjati Ustav Crne Gore kako bi se srpski jezik uveo kao službeni i najavio da će biti na braniku „da se to odbrani na način koji god bude trebalo".
I dok crnogorska javnost već treći dan pokušava da dešifruje šta bi mogao biti "žestok odgovor" Nika Đeljošaja, kako i kakvi će biti "načini" na koje će potpredsednik braniti Crnu Goru od srpskog jezika kao službenog i dvojnog državljanstva, u čitavu priču, očekivano uključio se i Radio Slobodna Evropa" koji je juče javio čitaocima kako je "proruski Demokratski front napao Nika Đeljošaja" i poručio mu da bi "mogao biti izbačen iz Vlade nakon protivljenja njihovim inicijativama o uvođenju dvojnog državljanstva i srpskog kao službenog jezika".
Iz Slobodne Evrope citiraju Đeljošajeve navode o "potencijalno destabilizujućim aktivnostima kleronacionalističkih struktura" i doslovce citiraju "pretnje" DF-a Đeljošaju, ali bez podsećanja na seckalicu i reciklažu "Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika", jer to je bilo davno, pa se zaboravilo.
"Najdobronamernije savetujemo Đeljošaju da prihvati društvenu realnost u Crnoj Gori i ne pokušava da nam uskraćuje prava koja svi drugi imaju... jer ako previše zagrize, može mu se desiti da polomi zube", citira Slobodna Evropa saopštenje koalicije ZBCG koju ovaj medij naziva "proruski DF", i dodaje kako su iz DF-a kazali da "Đeljošaj mora da smanji nalete prijetnji i naglašenog šovinizma prema srpskom narodu u Crnoj Gori", te da su "uoči popisa prosrpske i proruske snage i mediji mesecima vodili kampanju kojom su građani pozivani da se izjasne kao Srbi koji govore srpski i vernici su SPC".
Pored ovog crnogorska javnost u spomenutom opširnom članku Slobodne Evrope o "napadu proruskog DF-a na Đeljošaja", kao i dan ranije iz pitanja novinara Glasa Amerike potpredsedniku crnogorske Vlade, mogla je saznati još jedan zanimljiv detalj, kako se sporni Zakon o stranim agentima u Crnoj Gori priprema po ugledu na "ruski" zakon.
Otkud sad Zakon o stranim agentima u Crnoj Gori po ugledu na "ruski", kada su pokretači inicijative, kada je sam predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić doslovce rekao kako će predlog pomenutog zakona biti zasnovan na Zakonu o registraciji stranih agenata u Sjedinjenim Američkim Državama (Foreign Agents Registration Act), kada je iz ZBCG (bivši DF) podvučeno da ne vide "zašto bi bilo kome smetalo povećanje transparentnosti čitavog društva po uzoru na najveće demokratske tekovine zapadnog sveta", ovde nikome nije jasno.
Mada, čitavo podmetanje dobija na smislu kada se srpski jezik u vidu crvenih linija, dvojno državljanstvo kao način promene etničke strukture Crne Gore, upare sa zakonom o stranim agentima po uzoru na ruski. Opasnost koja se nadvija nad Crnom Gorom tek tada dobija zaista epske razmere.
Interesantno je da su u čitavom kontekstu, u napadu "DF na Đeljošaja" u pomenutom intervjuu Glasu Amerike, Đeljošaja zaboravili da pitaju, a to ne pominje ni Slobodna Evropa, šta se desilo juna ove godine u Nemačkoj kada je potpredsednik Vlade Crne Gore na utakmici sa Hrvatskom bodrio reprezentaciju Albanije. "Politika" je tada javila kako je Đeljošaj bio u horu navijača koji su histerično skandirali "Ubij, ubij Srbina" i "Srbe na vrbe", kao i da se Đeljošaj još nije oglasio tim povodom.
Ušima čitaoca pomenutih medija svakako više prija vest kako je "DF napao Đeljošaja" i kako srpski jezik neće proći, kako su Rusi gonili narod po Crnoj Gori da se izjasne kao Srbi i da govore srpskim jezikom, nego priča o nekakvim povicima "Ubij, ubij Srbina" i "Srbe na vrbe".
No pasaran!
