Prve zvanične diplomatske kontakte Srbija je sa Kinom uspostavila još 1882. godine, kada su njeni diplomatski predstavnici u Parizu tadašnjoj kineskoj ambasadi uručili pismo kralja Milana upućeno kineskom caru Guangsuu, zvanično, kako je u pismu navedeno, proglašavajući svoje stupanje na presto i uspostavljanje nezavisnosti države.
Srbija je u formalnom smislu nezavisnost stekla na Berlinskom kongresu 1878, a za kraljevinu je proglašena 1882. godine.
Kineski državni dokument koji svedoči da je ovo pismo upućeno, posredstvom kineskog poslanstva u Parizu, pronađen je početkom prošlog veka u zaostavštini Sjue Fučenga, nekadašnjeg kineskog ambasadora u Francuskoj.
U opširnom spisu, prevodu sa kineskog na srpski jezik, na oko šest stranica ispisanih ćirilicom, dat je geografski opis Srbije, navedena je dužina njenih železničkih pruga i telegrafskih žica, osnovni podaci o finansijskom stanju, kao i detaljan pregled svih srpskih okruga sa demografskim podacima.
U isto vreme, u naučnom radu Juaning Džang sa Anćin norlal univerziteta u Anhueju (Chinese Painting Theory as an Inspiration: Vladimir Trmčić‘s Two Music Creations on Chinese Painting) navedeno je da su zvanični diplomatski kontakti Kine i Srbije uspostavljeni "oko 1880. godine".
Ona je navela i reči Sjue Fučenga iz njegovih službenih dnevničkih beležaka: "Bio sam zamoljen da predam ovo pismo poverenja (od kralja Milana za kienskog cara, nap B. Ž.) koje je predstavljeno našem caru, sa svim rečima u najpoštovanijem tonu."
Ovi detalji iz srpske i kineske istorije važni su, jer odslikavaju dubinu korena današnjih srpsko-kineskih diplomatskih odnosa.
Dogodine će biti obeleženo 70 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa nekadašnje Jugoslavije i NR Kine.
Institut "Pojas i put" iz Beograda namerava da u Beogradu u dogledno vreme održi skup posvećen korenima srpsko-kineskih diplomatskih odnosa, a pritom svakako ne treba zaboraviti ni činjenicu da je nekadašnji srpski poslanik u Petrogradu, Alimpije Vasiljević, tokom 1892. godine održavao diplomatske kontakte sa tadašnjim kineskim poslanikom u Rusiji.
Biće to najverovatnije prilika da o ovoj temi govori i prof. dr Jovan Čavoški, kao najbolji poznavalac srpsko-kineskih odnosa kroz istoriju.