Usvajanje na Sretenje: Šta piše u Deklaraciji o Vojvodini

Najnoviji događaji u severnoj srpskoj pokrajini, oživljavanje separatističkih ideja i pokreta, javno zagovaranje ideja o 'vojvođanskoj naciji', jeziku i pravoslavnoj crkvi, te najava donošenja nekakve 'Vojvođanske platforme', obavezuju da se aktivnim delovanjem u društvenoj i političkoj sferi, zaštiti teritorijalni integritet i celovitost srpske države, navodi se u tekstu koji će biti usvojen na Sretenje

Vojvodina je neraskidivi deo nacionalnog političkog, ustavnog i kulturnog identiteta moderne Srbije. Kao što Srbije nema bez Vojvodine, tako ni Vojvodina ne može postojati izvan Srbije, poručuje se u tekstu narodne deklaracije o Vojvodini koja će biti usvojena na Sretenje, prenosi "Politika".

Kako se navodi, najnoviji događaji u severnoj srpskoj pokrajini, "oživljavanje separatističkih ideja i pokreta, javno zagovaranje ideja o 'vojvođanskoj naciji', jeziku i pravoslavnoj crkvi, te najava donošenja nekakve 'Vojvođanske platforme', obavezuju da se aktivnim delovanjem u društvenoj i političkoj sferi, zaštiti teritorijalni integritet i celovitost srpske države.

U tom cilju, polazeći od Ustava Srbije koji je donet suverenom voljom građana i čija načela proklamuju to da je Srbija država srpskog naroda i svih građana koji u njoj žive, kao i da je teritorija Srbije jedinstvena i nedeljiva, građanima se predlaže narodna deklaracija koja sadrži pet tačaka.

"Prva tačka odnosi se na istorijski razvoj srpske Vojvodine, druga govori o kontinuiranim pokušajima etatizacije Vojvodine i nametanja ideje o tzv. vojvođanskoj naciji u kojoj se navodi da je bez istorijske osnove, socijalne, ekonomske i nacionalne opravdanosti, veštački stvoren vojvođanski sepratizam, eufemistički determisan kao 'autonomaštvo'. U trećoj tački govori se o ustavnopravnom položaju Vojvodine posle Drugog svetskog rata - od autonomne pokrajine čija autonomija se širi preko kvazi-federalne zajednice do povratka u ustavne okvire standardne političko-teritorijalne autonomije", navodi se u deklaraciji.

U četvrtoj tački opisuje se zaustavljanje separatističkih tendencija i vraćanje AP Vojvodine u ustavne okvire (2012-2014), dok je peta Vojvodina kao multikulturalna, multinacionalna i multikofesionalna zajednica zasnovana na ravnopravnosti građana.

"Ističe se da je renesansa do koje dolazi u odnosima Srba i Mađara upravo u poslednjih 10 godina, najbolji je dokaz za to da autonomaško-etatistički model ustrojstva Vojvodine ne samo nije doprinosio međunarodnom skladu, već da je njegovo odbacivanje predstavljalo nužan preduslov unapređenja razumevanja, sloge i saradnje među nacionalnim zajednicama u pokrajini. Vojvodina je, kako se ističe, izraz evropskih vrednosti, zajednica svih građana koji žive na teritoriji autonomne pokrajine, isto koliko je i neraskidivi deo nacionalnog političkog, ustavnog i kulturnog identiteta moderne Srbije", stoji u tekstu. 

Promovisanje drugih partikularističkih, autonomaških pa i separatističkih i antisrpskih sadržaja predstavlja krajnje izopačenje i, sledstvenom tome, potpunu negaciju velikih ideala na kojima je Vojvodina sazdana, dodaje se.

"Vojvodina nije tek deo Srbije, Vojvodina jeste Srbija, Vojvodina je ime, a Srbija prezime, i kao što Srbije nema bez Vojvodine, tako ni Vojvodina ne može postojati izvan Srbije", zaključuje se u deklaraciji.