Za učenike pojedinih škola drugo polugodište još nije počelo. Oni se nisu ni vraćali u klupe nakon zimskog raspusta, jer je u školama obustavljena nastava. Najteža je situacija u beogradskim gimnazijama, ali i u školama u Moravičkom okrugu. Najglasniji u pozivima za obustavu nastave su neformalne grupe prosvetnih radnika – PULS osnovnih i PULS srednjih škola.
Oni su pozvali prosvetne radnike da im se pridruže i potpuno obustave nastavu 13. i 14. februara, a zatim i na celonedeljnu obustavu od 24. do 28. februara, kao i na skupove ispred Ustavnog suda i Ministarstva prosvete.
Tvrde da su nastali sa ciljem umrežavanja nezadovoljnih prosvetnih radnika položajem u društvu i odnosom države prema obrazovnom sistemu. Zdušno podržavaju i studente koji blokiraju fakultete. Koliko god se upitali da pokažu da su to neformalne organizacije nastale spontano, delovanje njihovih koordinatora i najistaknutijih aktivista pokazuje da itekako imaju veze sa politikom.
Srđa Popović, nekadašnji aktivista "Otpora", davno je objasnio da se ništa ne dešava spontano ni slučajno, već da je sve neko unapred smislio.
"Neko vas je lagao o uspešnoj i spontanoj revoluciji. Takva stvar ne postoji u svetu. Kad god vidite mlade ljude u prvom redu kako pokušavaju da se zbliže sa policijom ili vojskom, znajte da je neko o tome unapred razmišljao", rekao je Popović na tribini u Krakovu 2011. godine.
Za razliku od studenata u blokadi koji se uporno ograđuju od opozicionih stranaka, nevladinih organizacija i inicijativa, iz PULS-a se nikada nisu ogradili od stranačkog delovanja. Čak njihovi koordinatori, poput Dunje Nikolić, koja je profesor srpskog jezika i književnosti, aktivno učestvuju na skupovima, koje su organizovale inicijative koje se zajedno sa opozicionim strankama zalažu za formiranje prelazne vlade. Nikolićeva je 24. januara u Valjevu vodila tribinu "Proglasa" i valjevskog "Otpora". "Proglas" koji je u svom Sretenjskom saopštenju pozvao na formiranje privremene prelazne vlade kao "razumnog i najmanje bolnog izlaska iz sadašnje krize".
"'Proglas' poziva građane Srbije na akciju 'Stani Srbijo, stani uz studente'", rekla je ona na tom skupu.
A kako je sve počelo iz oka običnog posmatrača? Pred kraj prvog polugodišta maturanti, podržani pojedinim profesorima, počeli su blokade srednjih škola, kao vid podrške studentima u blokadi. Zbog toga je Ministarstvo prosvete, odnosno Vlada Srbije odlučila da se na zimski raspust ode nedelju dana ranije.
Poziv četiri reprezentativna sindikata da se sa nastavom u drugom polugodištu počne regularno, jer su postigli dogovor sa vladom Srbije o povećanju plata za po pet odsto u martu i oktobru, kao i potpisivanje Posebnog kolektivnog ugovora, izazvalo je nezadovoljstvo kod dela prosvetara. Posebno su bili glasni na društvenim mrežama, gde su pozivali da se nastavi sa bojkotom nastave.
Umrežavanjem nezadovoljnih prosvetara koji su smatrali da treba da se nastavi sa obustavom nastave u školama nastali su PULS beogradskih osnovnih škola i PULS beogradskih srednjih škola.
Prvi sastanak održali su 3. februara u Osnovnoj školi Ivo Andrić, sa idejom da se okupe zaposleni iz beogradskih osnovnih škola koje su tada bile u blokadi.
"Sastanak je iskorišćen za bolje upoznavanje, razmenu iskustava, kao i na ukazivanje ideje o neophodnosti boljeg povezivanja (umrežavanja) beogradskih osnovnih škola čiji zaposleni su u obustavi u jednu širu organizaciju. Predstavljena je ideja PULSA novobeogradskih škola (na sastanku se čulo i da su i neke druge beogradske opštine – Voždovac – pribegle povezivanju tj. umrežavanju) te je rođena i ideja o jednom širem frontu – organizaciji koja bi trebalo da preraste u PULS beogradskih škola", navedeno je u zaključku sa prvog sastanka.
Drugi sastanak PULS-a održan je nedelju dana kasnije, 11. februara u OŠ "Miroslav Antić", a prisustvovali su predstavnici 39 škola sa 11 opština. Već na drugom sastanku pozvali su na potpunu obustavu nastave u četvrtak i petak. (13.02. i 14.02.2025).
"Kolege koje su za obustavu, a nisu u njoj, zbog većine koja je za 30 minuta treba samostalno da istupe, kao pojedine kolege u nekim školama i da nam se pridruže. Tako ćemo dobiti na masovnosti, jer nas unutrašnjost zove, a Beograd spava. Važno je da u svakoj školi ima ljudi koji su za obustavu i da budu u njoj. HITNO napraviti dokument gde se vidi brojno stanje naših 50 škola ko radi, ko štrajkuje, ko je za obustavu. Treba videti odziv za četvrtak i petak i organizovati sastanak u utorak sa ciljem šta dalje, ako i dalje ljudi budu radili 30 minuta onda je obustava besmislena. U četvrtak se ide ispred Ministarstva prosvete. Treba da se organizuju ljudi, a da nisu Andrićevci za: pisanje govora, čitanje govora, transparente, medije, ozvučenje i poziv studentima", navedeno je u zaključku sa drugog sastanka.
Već na trećem sastanku, održanom 18. februara u OŠ "Ivo Andrić", prisustvovali su predstavnici 79 škola koji su predstavljali 922 prosvetna radnika u obustavi.
"Pripremiti pismo saopštenja roditeljima i krizni štabovi da nastupe pred Savetima roditelja. Važno je unutar kolektiva osnaživati jedni druge i krenuti u obustavu samostalno. Osećaj krivice, odgovornosti i griže savesti prebaciti na državu, sistem i Ministarstvo prosvete, a ne na nas. Roditelji moraju da znaju ko je odgovoran", stoji u zaključku sa tog sastanka.
Tada su najavljene i aktivnosti pred Ustavnim sudom od 11.30 sati, da će za taj skup pokušati da dobiju podršku studenata i srednjoškolaca.
"Javni plenum ispred suda – glasanje za obustavu za narednu nedelju. Zajednički dogovor je da nema povratka u učionice za ljude koji su u obustavi. Žalba sudu (Pravno-birotehnička škola u Zemunu treba da pošalje tekst žalbe). Najaviti aktivnost da će ceo Beograd obustaviti nastavu cele nedelje. Umreženi su severni, srednji i južni Banat pod nazivom 'Ujedinjeni Banat', sa preko 75 odsto, odnosno preko 3.500 kolega u obustavi, što čini stotinak škola. Pravnu pomoć im pruža Komora Vojvodine, kojoj se možemo i mi obratiti. Njihova parola je: 'Obustava je deo prosvetnog rešenja, štrajk od trideset minuta je deo prosvetnog problema'", stoji još u zaključku.
Dan kasnije usledio je još jedan sastanak na kom je prisustvo 41 predstavnik, na kom je razmatrana podrška ispunjenju studentskih zahteva, osnivanje Prosvetne komore Srbije, umrežavanje neformalnih grupa radi olakšane komunikacije, sinhronizacije aktivnosti i razmene informacija, saradnja sa roditeljima i inicijativa za rešavanje nadoknade nastave u osnovnim, srednjim školama, kao i na univerzitetima.
Na sastanku je jednoglasno usvojen predlog o obustavi nastave od 24. do 28. februara, kao i poziv na zajednički skup 25. februara 2025. godine ispred Ministarstva prosvete.
PULS srednjih škola insistira na šest zahteva. Prvi zahtev je podrška studentima i da se ispune njihovi zahtevi, poništenje odredbe Posebnog kolektivnog ugovora kojom se u privilegovan položaj stavlja prosvetne radnike koji su članovi reprezentativnih sindikata, promena Zakona o štrajku (da izbaci odredba da u prosveti mora da se organizuje minimum procesa rada) i utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, prestanak pritiska i pretnji prosvetnim radnicima, depolitizacija Ministarstva prosvete, poboljšanje društvenog statusa prosvetnih radnika.
PULS osnovnih škola ima svoje zahteve a to su:prestanak pritiska i pretnji na prosvetne radnike (pretnje smanjenjem plate za one koji su u obustavi nastave), trenutna realizacija Protokola iz 2023. godine (da se početna plata u prosveti izjednači sa prosečnom platom platom u Srbiji), smanjenje nepotrebne administracije, izmena spornih članova Posebnog kolektivnog ugovora, utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, kao i izmena ZOSOV-a kojom će odluku o direktorima škole donositi Školski odbor umesto Ministarstva prosvete.
I dok se intenziviraju aktivnosti prosvetnih radnika, roditelji su na izmaku snage. Pojedine škole bukvalno ih na dnevnom nivou obaveštavaju da li će sutra da rade ili ne. Čak i kada stigne obaveštenje da škola radi, deca gube časove profesora koji su u štrajku. Ukoliko su obavešteni da škola ne radi, obavezno stigne i obaveštenje da će jedan ili dva nastavnika da drže nastavu.
Prosvetari, koji su za obustavu nastave, kažu da stoje uz pobunjene studente. Međutim, postoji tu velika razlika. Studenti u blokadi spremni su da rizikuju svoju školsku godinu, prosvetari su na kocku stavili godinu tuđe dece.