Poslanička grupa Alternativa za Nemačku (AfD) podnela je poslaničko pitanje u nemačkom Bundestagu u vezi sa ulogom Kristijana Šmita u BiH i zatražila procenu legitimiteta njegove pozicije u svetlu nedostatka odobrenja Saveta bezbednosti UN, kao i odbijanja Rusije i Kine da potvrde Šmitovo imenovanje za visokog predstavnika, objavljeno je na sajtu Bundestaga.
Ova stranka postavila je pitanje da li je nemačka Vlada formirala stav o međunarodnopravnom legitimitetu Šmita, s obzirom na nedostatak odobrenja Saveta bezbednosti UN i ako jeste, kakav je taj stav.
AfD je pitala i koje zaključke Savezna vlada izvlači iz činjenice da su Ruska Federacija i Kina odbile da potvrde Šmita kao visokog predstavnika u Savetu bezbednosti UN, prenosi Srna.
"Koje pravno obavezujuće odluke je, prema proceni Savezne vlade, Šmit doneo u 2022. i 2023. godini, da li je Savezna vlada formirala stav o tim odlukama i kakav je on?", naveli su iz AfD-a.
Ta stranka pita da li nemačka Vlada u tim odlukama vidi prekoračenje nadležnosti koje Šmit ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, i ako ne, zašto ne.
AFD je postavila i pitanje kakve posledice Savezna vlada vidi po stabilnost i suverenitet BiH usled ovih mera.
Takođe je pitala da li je nemačka Vlada preduzela korake da se imenovanje Šmita potvrdi u Savetu bezbednosti UN, i ako jeste, koje, odnosno ako nije, zašto nije.
"Planira li Savezna vlada zalaganje za reformu mehanizama imenovanja Šmita kako bi se njegova međunarodna legitimnost ojačala, i ako da, na koji način", navodi se u pitanjima AfD-a.
Ta stranka pita i da li se Vlada Nemačke bavila pitanjem da li su sudski procesi u BiH, posebno protiv predstavnika Republike Srpske – politički motivisani, i ako jeste, kakva su saznanja dostupna i koje mere Savezna vlada preduzima, ukoliko ih ima, da osigura pravične i transparentne procese.
AfD je pitala i da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li odluke Šmita mogu dovesti do dalje političke destabilizacije regiona, i ako jeste, kakav je taj stav.
Takođe je pitala da li je nemačka Vlada formirala stav o tome kako ocenjuje delovanje Šmita u kontekstu suvereniteta i nezavisnosti BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.
"Da li je Savezna vlada formirala stav o tome da li je delovanje Šmita vredno podrške, čak i ako ga lokalni akteri i međunarodni partneri smatraju pravno upitnim, i ako jeste, kakav je taj stav. Da li je Savezna vlada formirala stav o različitim međunarodnim pozicijama u vezi s imenovanjem i delovanjem Šmita, i kakav je taj stav", pitali su iz AfD-a.
Iz te stranke su postavili i pitanje da li Savezna vlada vodi razgovore s međunarodnim partnerima kako bi razvila zajednički stav o ulozi Šmita, i ako da, s kojim partnerima i o kojim temama, te da li je Vlada formirala stav o tome kakve posledice odluke Kristijana Šmita imaju po ekonomsku stabilnost BiH, i ako jeste, kakav je taj stav.
"Da li Savezna vlada vidi mogućnost ekonomske podrške EU radi smanjenja napetosti u regionu, i ako je odgovor da, kakvu? Planira li Savezna vlada korake kako bi pomogla BiH u sprovođenju reformi za integraciju u EU, i ako je odgovor da, koje?", pitali su iz AfD-a.
Postavljeno je i pitanje da li Vlada Nemačke smatra da trenutna uloga Kristijana Šmita doprinosi ili ometa dugoročni mirovni proces i političku stabilnost zemlje, i ako da, na koji način.
"Da li je Savezna vlada formirala stav o tome kakav uticaj odluke Kristijana Šmita imaju na zaštitu ljudskih prava u BiH, i ako jeste, kakav je taj stav", pitali su iz AfD-a.
AfD je na vanrednim izborima za Bundestag osvojila oko 21 odsto glasova i biće druga po snazi u nemačkom parlamentu.