Patrijarh srpski Porfirije služio je danas u Sabornoj crkvi Svetog arhangela Mihaila u Beogradu pomen svim nevino postradalima u martovskom pogromu 2004. godine na Kosovu i Metohiji i tom prilikom poručio da je istorija srpskog naroda ujedno i istorija srpskog stradanja.
"Nema dana koji nije obeležen stradanjem u našem narodu, a ovde smo se danas sabrali da se pomolimo Bogu za svu našu braću i sestre stradale u martovskom pogromu na KiM, ali istovremeno i da se iz dubine svoga bića pomolimo Bogu da naš narod ostane i opstane na KiM da bude ono što jeste", poručio je patrijarh, saopštila je SPC.
Naglasio je da je pomen prilika da se svi pomole za mir za sve koji žive na KiM - i da se pomole Bogu da otvori najdublju tačku svačijeg srca iz koje može da razume i vidi svakog čoveka kao svog bližnjeg bez obzira na način na koji se moli Bogu.
"Sabrali smo se da se pomolimo Bogu za sve koji žive na KiM da razumeju da je svaki čovek u njemu i da svaki, nezavisno od toga koje ime nosi, postoji pored nas da bismo mogli da se potvrdimo kao ljudi koji su čuli Hristovu zapovest, u koju se mogu sažeti sve ostale zapovesti a to je 'ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe'", kazao je patrijarh Porfirije.
Patrijarh je podsetio da je to princip života za koji je stvoren svaki čovek i da je zato opskrbljen svim kapacitetima da taj način života može postati realan i može da postane svakodnevni.
"Sabrali smo se da se molimo i za sve koji su postradali u martovskom pogromu na KiM, i da molimo Boga da nam se ne desi da umesto zapovedi Božije - ljubi bližnjeg svoga kao samoga sebe počnemo da proglašavamo dijametralno drugačiji princip života - a to je mrzi bližnjega svoga, čitavim svojim bićem", kazao je patrijarh.
Patrijarh je rekao da se molimo se za sve postradale i za mir na KiM da ljudi tamo vide jedni druge kao dar božiji i razumeju da ne mogu jedni bez drugih i da se jedni drugima potrebni.
"Ali to, što se molimo za sve na KiM, istovremeno jeste i naša molitva za svu našu braći i sestre god žive i ovde u Beogradu i širom Srbije. Molimo se da svi razumemo, pre svega sveštrenici pa svi ostali, da smo svi jedni drugima potrebni i da je njaveći dar blagoslov to što smo različiti i neponovljivi, što svako ima svoj poseban pečat i dar i ima mogućnost i da razumete i da vidit jednu te istu stvar na drugačiji, svoj, poseban način".
Naglasio je da nema većeg dara Božijeg od različitosti i posebnosti i mogućnosti da svako vidi istu stvar na svoj način.
"A to nam nije dato da bi nas razdvajalo i da bi se suprotstavljali jedni drugima zato što smo različiti, već nam je dato kao mogućnost da možemo pristupiti jedan drugome, da možemo imati put jedan prema drugome na osnovu svoga dara, talenta, sposobnosti i mogućnosti, da možemo otvorenog srca slušati jedni druge i iznositi svoje mišljenje i korigovati svako sebe u meri u kojoj je to neophodno da bismo u različitosti mogli biti jedno, ne istovetni", kazao je patrijarh.
Patrijarh je na pomenu podsetio i na stradale u Severnoj Makedoniji i Novom Sadu. Pomenu je prisustvovao i ministar informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić.
Proterano više od 4.000 Srba
Danas se navršava 21 godina od kada je sa Kosova i Metohije u rušilačkim napadima albanskih ekstremista proterano 4.012 Srba, a većina njih se do danas nije vratila u svoje domove.
U talasu nasilja na Kosovu i Metohiji tada je ubijeno 19 osoba, od kojih osam Srba, dok je 11 Albanaca stradalo u obračunu sa pripadnicima međunarodnih snaga bezbednosti. Povređeno je najmanje 170 Srba, kao i desetine pripadnika međunarodnih snaga koji su se sukobili s lokalnim Albancima štiteći Srbe i njihovu imovinu.
Porušeno je oko 800 srpskih kuća, a ekstremisti su se posebno obrušili na srpske pravoslavne svetinje. Uništeno je 35 crkava i manastira, a u ovim nezapamćenim vandalskim aktima zauvek su uništene brojne ikone i nepokretna kulturna dobra koja su vekovima preživela osmansku okupaciju i svetske ratove.
Pogrom je posebno bolno pogodio srpski narod i njegovu Crkvu zbog toga što se sve dogodilo ne u vreme ratnog haosa, već u prisustvu više hiljada pripadnika međunarodnih mirovnih snaga KFOR-a, tzv. kosovske policije i UNMIK-a od kojih niko nije javno preuzeo odgovornost za brojne propuste, navodi se u saopštenju SPC.