
Pismo protiv Dodika: Grupa evroparlamentaraca traži uvođenje hitnih sankcija

Grupa od 28 članova Evropskog parlamenta uputila je 18. marta pismo visokoj predstavnici Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaji Kalas, pozivajući na hitno uvođenje sankcija protiv predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
U pismu se, između ostalog, navodi da Dodik predstavlja ozbiljnu pretnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i za bezbednost Evropske unije, zbog njegovih, kako navode, sve izraženijih secesionističkih poteza i bliskih veza s Kremljom, piše Radio Slobodna Evropa.
Parlamentarci smatraju da su diplomatski pokušaji da se Dodik odvrati od trenutne politike propali, te da je uvođenje sankcija nužno kako bi se sprečila dalja destabilizacija.
Inicijatori ovog apela su zastupnici Tineke Strik, Tijs Reuten i Irena Joveva, a pismo su podržali parlamentarci iz deset država članica EU i pet političkih grupacija.
"Inicirala sam pismo, koje je potpisalo 28 predstavnika u Evropskom parlamentu pozivajući visoku predstavnicu EU Kaju Kalas da preduzme odlučne mere i uvede sankcije protiv Milorada Dodika. Moramo zaštititi bezbednost i Bosne i Evrope od ove Putinove marionete", poručila je evroparlamentarka na društvenoj mreži Iks.
Together with @thijsreuten and @IJoveva, I initiated a letter, signed by 28 MEPs, calling upon HR/VP @kajakallas to take resolute measures and install EU sanctions against Milorad Dodik.We need to protect the security of both Bosnia and Europe against this puppet of Putin👇 pic.twitter.com/szey1JTvjk
— Tineke Strik (@Tineke_Strik) March 18, 2025
Grupa navodi da je Dodik u poslednjim nedeljama preduzeo korake ka "ilegalnom otcepljenju Republike Srpske", posebno nakon što je 26. februara prvostepeno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog delovanja zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.
Njegove radnje se, kako tvrdi grupa evroparlamentarca, odvijaju u skladu sa interesima Moskve, što dodatno ugrožava stabilnost u regionu. Kao otežavajuća okolnost po Dodika navodi se to što se sastajao sa Putinom.
"Nije tajna da je Milorad Dodik jedan od poslednjih saveznika Vladimira Putina u Evropi, usklađujući svaki svoj potez sa Kremljom. Samo u 2024. godini, Dodik i Putin su se lično sastali tri puta, a 7. marta Ruska Federacija je javno izrazila solidarnost s Dodikom u vezi sa aktuelnim političkim dešavanjima", navodi se u pismu.

Pored toga, zastupnici naglašavaju da Dodikove politike sistematski koče proces evropskih integracija BiH, blokirajući donošenje odluka na državnom nivou i podrivajući ključne institucije neophodne za napredak zemlje na evropskom putu.
Parlamentarci su pozvali Kalasovu da sankcije protiv Dodika i njegovih saveznika budu uvedene u skladu sa Odlukom Saveta EU od 25. marta 2024. godine, kojom se predviđa kažnjavanje pojedinaca koji ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni status BiH.
Sugerišu da bi EU trebalo da deluje čak i ako pojedine države članice budu protiv sankcija, predlažući stvaranje "koalicije voljnih država članica", koje bi samostalno uvele sankcije Dodiku.
"Sankcije na nivou EU članica mogle bi ozbiljno oslabiti finansijske i političke kapacitete Dodika i njegovih saveznika, čime bi se doprinelo stabilizaciji situacije u BiH. Ključno je da EU zauzme jedinstven stav zajedno sa međunarodnim partnerima koji su već sankcionisali Dodika", poručuju parlamentarci.
Osim toga, naglašavaju važnost jačanja uloge EUFOR-a u BiH, naglašavajući da njegova misija nije ograničena samo na očuvanje bezbednosti, već i na osiguranje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti BiH, kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom i rezolucijama Saveta bezbednosti UN-a.