Srbija i Balkan

Braća po oružju: Kako su Albanci postali "hrvatski branitelji"

Prema Registru hrvatskih branitelja, u hrvatskoj vojsci bilo je ukupno 2.832 pripadnika albanske nacionalne manjine, od toga 2.471 dobrovoljac i 361 mobilisani, preneo je sajt "Veterani"
Braća po oružju: Kako su Albanci postali "hrvatski branitelji"Getty © Christoph Soeder/picture alliance via Getty Images

"Bili smo doslovce braća po oružju. Mnogi Albanci su žrtvovali svoje živote za Hrvatsku i, verujte mi, Hrvatska to neće zaboraviti", rekla je tadašnja predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović prilikom zvanične posete Tirani. Reči nekadašnje hrvatske predsednice, aktuelne su i sedam godina kasnije, s obzirom da su ministarstva odbrane Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova potpisale u utorak u Tirani trilateralni memorandum u oblasti odbrane. 

Vojna alijansa Zagreba, Prištine i Tirane nije dobra vest za Srbiju, ali ne predstavlja iznenađenje, naročito ako se uzme u obzir činjenica da albansko-hrvatske odnose odlikuje iskustvo ratnog saveza, dok prirodu ovih odnosa najbolje opisuje izreka "neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj". 

Tako se tokom sukoba na tlu bivše Jugoslavije, na hrvatskoj strani, borila jedinica sačinjena od albanskih boraca, koji su bili pretežno sa Kosova i Metohije. 

Prema Registru hrvatskih branitelja, u hrvatskoj vojsci bilo je ukupno 2.832 pripadnika albanske nacionalne manjine, od toga 2.471 dobrovoljac i 361 mobilisani, preneo je sajt "Veterani".

"Prema evidenciji Udruženja Albanaca branitelja Hrvatske u Domovinskom ratu, poginulo je 87 pripadnika albanske nacionalne manjine, 304 ih je ranjeno, a 229 penzionisani su kao ratni vojni invalidi. Prvi poginuli hrvatski branitelj albanske nacionalnosti bio je Anton Zefi. Poginuo je 9. maja 1991. u Hrvatskoj Kostajnici", navodi ovaj portal i dodaje da je prema nekim procenama ukupan broj Albanaca koji su učestvovali u ratu premašio 3.000. 

Prvu jedinicu albanskih dobrovoljaca osnovao je general Tom Beriša septembra 1991, "u dogovoru sa tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom i predsednikom tzv. Kosova Ibrahimom Rugovom". Dogovoreno je da se osnuje centar za regrutaciju u Selskoj, kod Zagreba, a već u oktobru je 11 autobusa sa albanskim dobrovoljcima stiglo u Gospić. 

Kako navodi portal "Ilirija.kom.hr", albanski borci koji su ratovali u Hrvatskoj bili su držani u strogoj tajnosti, navodno zbog njihovih porodica koje su ostale da žive na KiM i zato, navodno, nemaju status "hrvatskih branitelja". 

Tom Kaćineri, Albanac sa Kosova i Metohije, iz Udruženja dobrovoljaca Hrvatske jednom prilikom je precizirao da je 99 odsto albanskih boraca bilo sa KiM. 

"Od svih poginulih Albanaca, devetoro njih je poginulo u Bogdanovcima, i zato je ovo mesto izabrano za centar u kome se svake godine sećamo onih koji su dali život za slobodnu Hrvatsku", izjavio je Kaćineri pre godinu dana, a povodom obeležavanja Dana albanskih ratnih veterana Hrvatske. 

Hrvatska nije zaboravila svoju albansku braću po oružju, niti njihov doprinos u ratu: bivši  premijer tzv. Kosova i šef štaba tzv. OVK Agim Čeku dobio je najviša državna hrvatska odlikovanja: Reda bana Jelačića, Reda Nikole Šubića Zrinskog i Medalje za izuzetni poduhvat. Učestvovao je u operaciji "Oluja", ali i u nekim drugim u BiH do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a bio je i ranjen u operaciji "Medački džep". Hrvatsku vojsku je napustio 1999, da bi se priključio tzv. OVK. 

Svojevremeno je predsednik Hrvatske Zoran Milanović i to baš uoči obeležavanja godišnjice akcije "Oluja" u kojoj je proterano više od 250.000 Srba iz Hrvatske, oko 2.000 ubijeno, a koju zvanični Zagreb proslavlja kao "Dan pobede i domovinske zahvalnosti", odlikovao Rahima Ademija sa KiM. 

Ovaj penzionisani general hrvatske vojske rođen je u Vučitrnu, a bio je učesnik operacija "Maslenica", "Medački džep", "Zima '94", "Skok 1", "Skok 2", "Leto '95", "Oluja", "Una", "Maestral", "Južni potez". Ademi je bio osumnjičen da je kao zamenik zapovednika Zbornog područja Gospić odgovoran za zločine nad srpskim civilima u Medačkom džepu i zato je proveo više od sedam meseci u haškom pritvoru, a za isti zločin ga je teretilo i hrvatsko pravosuđe zbog čega je proveo devet godina u kućnom pritvoru. Uspeo je, navode hrvatski mediji, "dokazati svoju nevinost". 

Albanske ratne "zasluge" ponovo su nagrađene, i to prošle godine, kada je objavljena vest da su oficiri tzv. kosovsko-bezbednosnih snaga diplomirali na vojnoj akademiji "Franjo Tuđman" u Zagrebu. 

image