"Dan uveče" o međunarodnim sudovima: Kad pravde nema, već samo principa jačeg

Mađarska je napravila zemljotres odlukom da se povuče iz Međunarodnog krivičnog suda. Postavlja se pitanje, ko će biti sledeći? O tome kakva je uloga Haškog tribunala u njenom formiranju, kako su različiti sukobi i geopolitičke okolnosti uticali na njegov rad, ali i ugled, optužbama za selektivno delovanje, reakcije na optužnice protiv svetskih lidera i izazove sa kojima se suočavaju međunarodni sudovi danas, u emisiji "Dan uveče" na TV RT Balkan, govorili su advokat Goran Petronijević i diplomata i nekadašnji ambasador u Nemačkoj Zoran Jeremić.

Petronijević je istakao da je Međunarodni sud postojao kao ideja od osnivanja Ujedinjenih nacija.

"Pre toga imali ste ad hok sudove koji su se formirali posle Drugog svetskog rata u kojima se sudilo nemačkim počiniocima protiv ratnog humanitarnog prava, bio je jedan sud u odnosu na Japance. To su sudovi čija je ideja bila u skladu sa univerzalnosti međunarodne pravde, da su svi zločini isti i da se moraju kazniti, da zločin nema ni boju, ni veru ni rasu", rekao je Petronijević.

Ipak, kako ističe ističe, postoji velika neprincipijelnost u primeni prava, što se pokazalo i u praksi Haškog tribunala.

"Zašto u Hagu nije suđeno onima koji su pobili toliko srpskih civila, to je nedopustivo. Haški tribunal je osnovan na silu, međunarodne sudove može osnivati samo Generalna skupština UN. To pravilo je bilo jedno u nizu kršenja međunarodnog prava. Presude u Hagu su donete unapred, kao i za Milorada Dodika", podseća Petronijević.

Ukazuje da se često "ne razlikuje pravo na rat u odnosu na pravo u ratu".

"Izrael je imao pravo da uzvrati na ono što je Hamas uradio, ali ne na način na koji to čini. Ako si počeo odbrambeni rat, od tog momenta na dalje moraš se pridržavati ratnog prava", navodi Petronijević.

Kako smatra, postoji mnogo tačaka zemaljske kugle gde su se dešavali strahoviti zločini, a da takav sud nije reagovao.

"Jačem smeta pravo, ono štiti slabije", rekao je Petronijević i dodaje da je Krivični sud morao da reaguje odmah na početku izginuća civila u Gazi.

Jeremić ističe da bi pravda postojala, mora da postoji pravo koji joj daje putokaz, međutim, kako kaže, ispostavilo se da to nije baš tako.

"Vreme u kojem živimo, pokazalo je da to nije funkcionalno, da se mora naći međunarodno pravo u kojem će biti pravde za sve. Ali, moramo biti realni, u međunarodnim odnosima nema prava ni pravde uvek je bilo pravo jačeg. Uvek je pobednik pisao istoriju. Nije u skladu sa prirodom sile, kao moći. To su verovatno i ovi pokušaji i dileme u kojima se nalazi sud, to pokazali", ističe Jeremić.

On navodi da je velika opasnost - da nema prava u traženju pravde.

"Pravila određuju pravo, i dok bude tako, biće kako kažu veliki, moćni i uticajni. Kad takav sud postane politički organ, gubi smisao postojanja", objašnjava Jeremić.

I prema Jeremićevom mišljenju, sve ono što se dešavalo i kako je suđeno, pokazuje da je Haški tribunal bio politički sud.

"Formiran je u vreme kada Rusija nije mogla da se tome suprotstavi. Tako je i formiran. Invaliditet s kojim je nastao, pratio ga je i njime je bilo moguće izmanipulisati. Tribunal je trebalo da legalizuje rasturanje SFRJ", rekao je Jeremić.