
Srbija stala uz Rusiju: Beograd nije podržao osnivanje tzv. specijalnog suda za zločine u Ukrajini

Na Komitetu ministara Saveta Evrope, koji je danas održan u Luksemburgu, Srbija nije podržala nameru da se osnuje tzv. specijalni tribunal za navodne zločine Rusa u Ukrajini.

Našu zemlju je predstavljao šef srpske diplomatije Marko Đurić i on je u tri minuta, koliko su pojedinačno ministri imali vremena za diskusiju, izneo stav naše zemlje.
"Srbija je na sastanku Komiteta ministara Saveta Evrope principijelno podržala teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, ali se istovremeno ogradila od nekih drugih odluka u skladu sa svojim interesima. Srbija se ogradila od odluka koje se tiču osnivanja tribunala i sudova po pitanju situacije u Ukrajini. Srbija je podržala strateške ciljeve Saveta Evrope kada je reč o globalnim temama", rekao je Đurić novinarima.
Prema njegovim rečima, "pridržavamo se principa teritorijalnog integriteta i Povelje UN, držimo do demokratskih vrednosti i ne mešamo se u unutrašnje poslove drugih država".
Komitet ministara Saveta Evrope danas je "potvrdio svoju čvrstu podršku Ukrajini pokretanjem procesa osnivanja tzv. specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine", navodi se u saopštenju Saveta Evrope.
"Države članice su odlučile da osnuju specijalni tribunal u okviru Saveta Evrope. Sada je na njima da sprovedu u delo političku volju koju su izrazile. Takođe mora biti obezbeđeno finansiranje tribunala. Put pred nama je pravda – i ona mora da prevlada“, rekao je generalni sekretar Alen Berse.
Ministri su, piše u saopštenju Saveta Evrope, pozdravili tekuće napore da se postigne sporazum o osnivanju komisije za zahteve za Ukrajinu, moguće pod pokroviteljstvom Saveta Evrope i ponovo "potvrdili svoju odlučnost da obezbede povratak ukrajinske dece koju je Rusija nezakonito deportovala ili prisilno prebacila".
U materijalima za sednicu, koje su učesnici dobili, se podseća na samit održan u Rejkjaviku 16. i 17. maja 2023. godine, gde se "osuđuje Rusija", "pozdravlja imenovanje specijalnog izaslanika generalnog sekretara za situaciju dece u Ukrajini", a izrazili su "duboku zabrinutost zbog situacije ukrajinskih civila koje drži u zarobljeništvu Ruska Federacija"...
Na sednici Komiteta ministara, kako je RT Balkan ranije najavio, nije se našla tačka o prijemu lažne države Kosovo u ovu organizaciju.
Međunarodni krivični tribunal u Hagu je ranije raspisao naloge za hapšenje ruskih funkcionera zbog navodnih zločina u Ukrajini i navodne "deportacije" ukrajinske dece, ali je Moskva nekoliko puta rekla da ovaj sud ne priznaje. Sud u Hagu izdao je nalog za hapšenje predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina, koji je optužen za navodne ratne zločine u Ukrajini. Moskva je više puta opovrgla optužbe da su njene snage počinile zločine tokom trajanja Specijalne vojne operacije.
Srbija je na svojoj koži osetila osnivanje tzv. specijalog suda "pravde". Haški tribunal je osnovan kako bi istražio zločine u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, a kada je spuštena zavesa na sud ispostavilo se da su Srbi osuđeni na 1.347 godina zatvora, a za zločine nad Srbima dosuđeno je tek 64 godina robije.
This is a modal window.