Srbija i Balkan

Britanski savet u Srbiji: Tiše od diplomatije, dublje od politike

Dok ga Rusija proglašava instrumentom stranog mešanja, u Srbiji Britanski savet kroz škole, medije i aktivne građane oblikuje nove generacije u duhu vrednosti koje stižu s Ostrva
Britanski savet u Srbiji: Tiše od diplomatije, dublje od politikeGetty © RistoArnaudov

U ruskim bezbednosnim krugovima nema dileme: nevladina organizacija Britanski savet, deluje pod direktnim nadzorom britanskog parlamenta i njihovog Ministarstva spoljnih poslova, uz jasni misiju – kulturno-naučna infiltracija, oblikovanje "poželjnih" društvenih modela i izgradnja mreže uticaja u zemljama koje još nisu potpuno utopljene u zapadni sistem vrednosti.

Ali, u Srbiji se isti mehanizam promoviše kao napredak: nastavnici dobijaju "microbit" uređaje i seminare o "kritičkom mišljenju", mediji u unutrašnjosti uče kako da "angažuju publiku", a omladina podstiče da bude "aktivna u zajednici". Naravno, u granicama onoga što Zapad smatra prihvatljivim diskursom.

Rusija se izjasnila – Britanski savet promoviše vrednosti koje su u direktnom sukobu sa njenim društvenim poretkom, a u Srbiji se poklonu u zube ne gleda i, bez kritičkog osvrta, ćutke prihvataju paketi "podrške demokratiji". Bez pitanja – ko definiše tu demokratiju i zašto se uvek uvezuje uz geopolitičku poslušnost?

Ono što je u Moskvi prepoznato kao sofisticirani oblik neokolonijalnog prodora, u Beogradu se naziva partnerstvom. Onaj ko u Rusiji podučava "građansku mobilizaciju" dobija status stranog agenta, a u Srbiji takav trener dobija sertifikat i aplauz.

Na koje projekte u Srbiji Britanski savet troši vestminsterske funte? Krije li se u njima borba za identitet u kojem se zapadni novac koristi kao najsuptilnije oružje?

Mediji za poželjnu stvarnost i globalno vaspitavanje lokalne pokornosti

Formalno institucija za kulturnu saradnju Velike Britanije u Srbiji deluje kao važan partner u nizu projekata koji obuhvataju obrazovanje, medije, omladinski aktivizam, digitalnu transformaciju i kulturu.

Na nekim projektima partneri su im nevladin, a na nekim vladin sektor. Kada je reč, na primer, o medijskim programima uzdaju se u BIRN, organizaciju koja tradicionalno uživa značajnu finansijsku naklonost zapadnih državnih i nedržavnih donatora.

Ali ako treba "aktivirati građane" tu se uzdaju u Trag fondaciju, jednu od četiri NVO čiji se rad našao pod lupom policije zbog sumnje da su nenamenski trošili novac dobijen od USAID-a.

Ali kada je reč o obrazovanju – tu ulaze na velika vrata – sa srpskim Ministarstvom prosvete.

Prema dostupnim podacima, projektu "Škola za 21. vek" Srbija nije dala samo deklarativnu podršku. Akcija modernizacije srpskih škola i profesora počela je još pre sedam godina, a 2024. Ministarstvo prosvete je za taj posao dalo i džeparac od 25 miliona dinara. Tako smo obezbedili dodatna sredstva za projekat težak deset miliona funti. Doduše, taj budžet raspoređuje se na ceo Zapadni Balkan, jer 21. vek treba da stigne i u škole u komšiluku.

U Srbiji, ovaj projekat, konkretno podrazumeva obuku nastavnika, uvođenje kritičkog mišljenja i popularizaciju "mickrobit" uređaja. Oni skeptični prema britanskoj viziji sveta upozoravaju da je to samo tehnički gledano modernizacija nastave. A politički bi mogao biti i "udžbenik za demokratsku poslušnost" i uvođenje dece u sistem vrednosti koji se piše u Briselu i Londonu.

Dok Britanski savet u školama gradi kritičko mišljenje, u medijima ga oblikuje. I to kroz projekte Western Balkans Media for Change čiji je cilj transformacija medija u alate "angažovanog građanstva", i Media for All u okviru kog se novinari uče rodno osetljivom izveštavanju i medijskom poslovanju. Doduše oba su završena – prvi marta 2022, a drugi marta ove godine. I u oba slučaja su sarađivali sa BIRN-om.

Podaci objavljeni u štampi svedoče da su grantove u okviru projekta Media for All dobili uglavnom nezavisni mediji – CINS 35.000 funti, Južne vesti – 52.000 funti, satirični portal Njuz net – 38.800 funti... I to nije iznenađenje, jer je praksa pokazala da ovakvi grantovi uglavnom odlaze onim redakcijama koje se uklapaju u zapadne narativne okvire i izbegavaju teme koje mogu da naljute donatore. 

U Britanskom savetu nisu mislili samo na novinare, već i na građane. Njih redovno opismenjuju kada je reč o građanskom aktivizmu kroz obuke, razmene i finansiranje raznih lokalnih projekata. Oni ideološki udaljeni od britanskog modela tvrde da tako Britanci pletu mrežu aktivista čije je političko raspoloženje u skladu sa šablonom zapadne NVO scene. Izbor teme koje se podržavaju pažljivo su birane – od LGBT prava, preko rodne ravnopravnosti, do manjinske inkluzije. 

Recimo, kroz trening SPARK finansiraju omladinske inicijative u Preševu, Bujanovcu, Novom Pazaru. U pozivu koji su raspisali krajem 2024. pozivaju 150 mladih od 14 do 18 godina da uče "od profesionalaca o kampanjama na društvenim mrežama i upravljanju projektima" Zauzvrat najuspešniji će posetiti UK ovog leta.

Lepo, ali zašto baš u zonama u kojima državni aparat već godinama jedva stoji na nogama?

Oni koji na Veliku Britaniju gledaju sa simpatijama kažu da je cilj da se podrži multikulturalnosti, dijalog i lokalni aktivizam. Ali njeni kritičari smatraju da je to možda zato što usmeravanje bilo koga, a naročito tinejdžera, u pravcu evropeizacije identiteta ide lakše na periferijama državnosti.

Grantovi od 80.000 evra po projektu deljeni su za kulturne inicijative, umetničke kolektive i javne prostore u okviru projekta "Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan". Uz grant ide i uputstvo za upotrebu – neophodna je vrednosna usklađenost: inkluzija, feminizam, regionalna saradnja...

Srpska kultura? Da, ali u službi nadnacionalnog konstrukta.

image
Video Player is loading.
Current Time 0:00
Duration 0:00
Loaded: 0%
Stream Type LIVE
Remaining Time 0:00
Â
1x
    • Chapters
    • descriptions off, selected
    • subtitles off, selected
      • Quality
      Live