
Još jedan izveštaj o (ne)upotrebi zvučnog topa: Šta su rekle Ujedinjene nacije

Izvestioci Ujedinjenih nacija (UN) naveli su u dokumentu upućenom Vladi Srbije da ne mogu da potvrde da je zvučno oružje, tzv. zvučni top, korišćeno na protestu u Beogradu 15. marta, ali da dokazi, koje su primili ostavljaju utisak da je upotreba takvog oružja izazvala masovnu paniku okupljenih.
Dakle, nema tvrdnji da je top upotrebljen, ali ima utiska da jeste.

Dokument je, prenose mediji, sastavljen na osnovu zahteva šest nevladinih organizacija – Beogradski centar za ljudska prava, CRTA, Građanske inicijative, Inicijativa A11, FemPlatz i Komitet pravnika za ljudska prava – JUKOM. Isto toliko "specijalnih" izvestilaca čini tim UN – za prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja Đina Romero, za pravo na obrazovanje Farida Šahid, za promociju i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja Ajrin Kan, za pravo svakog pojedinca na najviši mogući standard fizičkog i mentalnog zdravlja Tlaleng Mofokeng, za stanje branilaca ljudskih prava Meri Lolor i za torturu, mučenje i druga surova, nečovečna ili ponižavajuća postupanja ili kažnjavanja Elis Džil Edvards.
Među navedenima nema nijednog stručnjaka za oružje.
Zanimljiv je njihov zaključak, jer je "između ne mogu da potvrde" da je korišćen zvučni top i "ostavlja utisak" da jeste – veliki jaz, idealan za spekulacije koje ne jenjavaju od 15. marta.
"Iako ne možemo da potvrdimo da je takvo oružje korišćeno u ovom kontekstu, čini se da dokazi koje smo dobili pokazuju da je upotreba takvog oružja izazvala masovnu paniku, što je protiv principa predostrožnosti", navode izvestioci UN.
Izvestioci UN u dokumentu izražavaju ozbiljnu zabrinutost i od Srbije zahtevaju zvanične informacije koje se odnosne na mere koje je država preduzela kako bi sprovela brzu, nepristrasnu, nezavisnu i efikasnu istragu moguće upotrebe zvučnog, akustičnog oružja za "nezakonito razbijanje mirnog okupljanja 15. marta", prenosi Beogradski centar za ljudska prava.
Naveli su i da "upotreba zvučnih uređaja mora biti jasno regulisana zakonom, uz posebnu i visokorangiranu dozvolu za konkretnu situaciju, kao i da je neophodno obezbediti nadzor i transparentno izveštavanje o takvoj upotrebi". Izrazili su "ozbiljnu zabrinutost zbog moguće upotrebe nezakonitog zvučnog uređaja, imajući u vidu tvrdnje brojnih demonstranata o povredama i zdravstvenim tegobama koje su iskusili".
U dokumentu piše i da "Srbija ima obavezu da reguliše i nadgleda proizvodnju, nabavku i upotrebu opreme koju koriste policija i organi reda, i da je poseban oprez potreban prilikom upotrebe eksperimentalnog oružja, u koje spadaju i zvučni uređaji, jer njihova priroda nije dovoljno poznata, niti su u dovoljnoj meri istraženi medicinski i drugi efekti njihove primene".
"To oružje i uređaji nose rizik od izazivanja privremenog ili trajnog oštećenja sluha, u zavisnosti od modela, udaljenosti i trajanja izloženosti. Mogu se zloupotrebiti na neselektivan način protiv mase ljudi ili koristiti za nanošenje povreda. Njihovo dejstvo, koje se oslanja na senzornu dezorijentaciju, a čiji su efekti opšti, a ne ciljani, može izazvati opasan stampedo i haotično ponašanje, koje pogađa i demonstrante i slučajne prolaznike", navodi se u dokumentu upućenom Vladi Srbije.
Ruska Federalna služba bezbednosti je konstatovala, na osnovu dobijenih rezultata, da akustični uređaji, koji poseduju policijski organi Srbije nisu upotrebljeni na protestu 15. marta u Beogradu, izjavio je ranije predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o upotrebi zvučnog topa. FSB je sastavio izveštaj na osnovu sprovedene istrage.
Pred Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu u toku je predistražni postupak prikupljanja izjava više od 150 građana koji su se zatekli u Ulici kralja Milana i okolini Trga Slavija u 19.11, kada je nepoznatim zvukom prekinuta tišina za stradale u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
"U vezi sa navodnom upotrebom zvučnog oružja, koje je ilegalno u Srbiji, tokom mirnih demonstracija 15. marta, komesar je obavešten da je oko 60 ljudi dostavilo nadležnom tužilaštvu informacije o uticaju koji je izloženost ovom oružju imala na njihovo zdravlje", navodi se u saopštenju komesara Saveta Evrope Majkla O'Flaertija posle posete Beogradu i dodaje da je istraga u toku, paralelno sa istragom koju sprovodi Kancelarija zaštitnika građana.
This is a modal window.