Kurti u strahu od srpskih baza i "paravojnih ruskih formacija"

Premijer tzv. Kosova u Beču nije propustio priliku da istakne kako je samoproglašeno Kosovo "najdemokratskija država", kao da čitava međunarodna zajednica nije svesna da su upravo postupci Aljbina Kurtija mogli da dovedu do oružanog sukoba u južnoj srpskoj pokrajini

Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti rekao je danas u Beču da je integracija samoproglašenog Kosova u međunarodne organizacije i mehanizme ključna za mir i blagostanje u regionu, i naglasio da je dobro što Kosovska policija nije morala da deluje u vezi sa barikadama na severu, već  je Kfor to mirno rešio.

Kurti je, na konferenciji za medije posle razgovora sa austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom, u vezi sa francusko-nemačkim planom podsetio da ga visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj naziva predlogom EU sa podrškom Francuske i Nemačke, koji je dobra osnova za pregovore.

"Mi taj predlog prihvatamo u potpunosti. Dobili smo ga 19. septembra. Zabrinutost zbog prava manjina može biti razmatrana u dijalogu o sporazumu na osnovu tog predloga. On je dobra osnova za razgovore", naglasio je Kurti.

Kurti je istakao da se u tom dijalogu može razgovarati i o Zajednici srpskih opština.

"Ali Ustav 'Kosova', koji daje mnogo privilegija srpskoj zajednici, ne dozvoljava udruženja i zajednice zasnovane na etničkim principima. Prva rečenica ustava govori o tome da je 'Kosovo' multietničko društvo, a to znači da zajednice po etničkim principima nisu u duhu tog ustava. Mi želimo da garantujemo najviša prava svim manjinama, ne samo srpskoj, ali ne možemo minirati naš ustav", podvukao je Kurti.

Prištinski pristup dijalogu nazvao je "konstruktivnim" i "kreativnim", koji treba, kaže, da vodi ka sporazumu o potpunoj normalizaciji odnosa sa fokusom na međusobnom priznanju.

"Prošle godine smo zatvorili 16 ilegalnih puteva, a krajem decembra smo imali 16 barikada na legalnim putevima, ali su isti koji su ih podigli i uklonili. Motiv za obe stvari je isti, a to su emocije i strah od pravne države", smatra Kurti.

Kurti traži više vojnika Kfora, strah od "Noćnih vukova" i "Vagnera"

Na pitanje u vezi sa zahtevom za povećanjem broja pripadnika Kfora, Kurti je kazao da je Nehameru opisao situaciju na severu, kriveći, naravno, Srbiju ali i Rusiju, za sve incidente koje je izazvala Priština.

"Želimo više vojnika Kfora. Srbija ima 48 kampova u razdaljini od pet kilometara od granice sa 'Kosovom' – 28 vojnih i 20 policijskih. Takođe postoji u tom regionu i prisustvo proruskih i paravojnih formacija kakvi su 'Noćni vukovi' i grupa 'Vagner'. To je počelo krajem septembra 2021. kada je ruski ambasador Aleksandar Bocan-Harčenko došao na granicu 'Kosova' i obišao vojsku Srbije. Na osnovu zabrinutosti zbog svega toga tražili smo više vojnika Kfor", objasnio je Kurti.

On je obećao "nastavak reformi kako bi produžili put ka članstvu u EU", i podsetio na podnošenje zahteva prošlog meseca.

"'Kosovo' je najdemokratskija zemlja na Zapadnom Balkanu. Naš cilj je puna integracija u EU, i to ne po brzom postupku, već time što gradimo EU u našoj zemlji. Težimo i ka članstvu u SE i zahvaljujem na podršci Austrije", naglasio je Kurti.