Iako Evropa grca u sopstvenim krizama, Evropski parlament je našao vremena i prostora da Srbiju stavi na dnevni red. Tako se večeras u EP malo pričalo o evropskim vrednostima, malo više i između redova o političkom disciplinovanju tvrdoglavog kandidata koji odbija da se povinuje svim diktatima. Dakle, o Srbiji.
Izvestilac EP za Srbiju Tonino Picula poručio je da "Brisel ne sme Vučiću nuditi šargarepe, da bi on isporučivao batine svojim građanima". Kao argument naveo je "eskalaciju nasilja nad demonstrantima, provokativne spoljnopolitičke poteze, napade na novinare i projekat potpune kontrole medija".
"Uvrede koje je uputio predstavnicima ovog Parlamenta predsednik Vučić već godinama koristi protiv svojih neistomišljenika u Srbiji. Ni susedne zemlje nisu pošteđene od posledica poruka iz Beograda. U međuvremenu izostaju evropske obaveze i reforme, dok se godinama ponavljaju fraze o ozbiljnoj zabrinutosti Komisije, uz nastavak politike popuštanja Vučićevom Beogradu", kazao je Picula, osvrćući se na to što je Vučić evroposlanike Evropske zelene partije nazvao "ološem" nakon što su prisustvovali protestu u Novom Sadu.
A onda je samoinicijativno i bez poligrafa razgolitio logiku evropske politike i priznao šta je glavna tačka sporenja između Brisela i Beograda:
"Paradoksalno je sprovoditi sankcije ruskom režimu, a ćutati državi kandidatu za članstvo čiji šef javno odbija uvođenje istih agresorskom režimu", rekao je Picula.
EPP: I opozicija i studenti deo problema
Kritike su uputili i predstavnici Evropske narodne partije (EPP) - Davor Ivo Štir je izjavio da je "deset meseci nakon novosadske tragedije, Srbija mnogo više polarizovana".
"Povećan je nivo nasilja i represije, što jasno osuđujemo. EPP će doneti odgovarajuće odluke u odnosu prema SNS, kao što je danas najavio predsednik Veber", rekao je Štir.
Posebno je naglasio da "bi bilo naivno misliti da se problemi mogu rešiti smenom samo jednog čoveka".
"Problemi u Srbiji su puno dublji, oni su strukturni i oni takođe obuhvataju deo opozicije i studentskog pokreta. To je postalo očito još u junu na velikom mitingu u Beogradu, Radio Slobodna Evropa je okarakterisala skup sa naslovom - Nacionalizam nadjačao borbu protiv korupcije", kazao je Štir.
Komesarka Kos: Ljubav za Moskvu i Peking, a uvrede za Brisel
Komesarka za proširenje Marta Kos izrecitovala je briselsku formulu o pristupanju EU: poštovanje osnovnih prava i vrednosti, uključujući pravo na okupljanje i medijske slobode. Kao i svaki brižni, ali strogo nadređeni autoritet dodala je da je posvećena integraciji Srbije, ali i da Beograd mora da preduzme konkretne korake.
Komentarišući proteste i reakciju policije, Kos je rekla:
"Osuđujemo sve postupke mržnje, vandalizma i nasilja i i dalje pozivamo sve strane da deeskaliraju tenzije (...) Sloboda medija je jedan od temelja demokratskog društva i osnovno pravo u EU. To je ključni element i preduslov za ulazak Srbije u EU. U tom kontekstu - politički i ekonomski uticaj na medije u Srbiji ostavlja razlog za zabrinutost".
Ali jasno je stavila do znanja šta najviše smeta briselskom carstvu:
"Učešće predsednika Vučića u vojnim paradama u Moskvi i u Pekingu, uz nekakva kritička saopštenja protiv EU i uvaženih članova Parlamenta, poslednji put na račun delegacije evropskih Zelenih, nije ono što se očekuje od zemlje kandidata", dodala je Kos.
Komesarka za proširenje dala je i recept za ostajanje na evropskom putu: konkretni rezultati u borbi protiv korupcije, jačanje vladavine prava, nezavisno sudstvo, medijske slobode, reforma izbornog sistema i prijatnije okruženje za civilni sektor.
Bistron i Marijani: Dosta je licemerja i maltretiranja Srbije
Dok je većina poslanika revnosno ponavljala staru mantru o "demokratiji" i "evropskim vrednostima", kroz Evropski parlament su dunuli i malo drugačiji vetrovi. Nemac Peter Bistron (AfD) i Francuz Tijeri Marijani (Patriote za Evropu) otvoreno su rekli ono što mnogi misle, a malo ko sme da kaže – da se Srbija kažnjava ne zbog nasilja, nego zbog neposlušnosti.
"Gde ste bili kada se narod u Bugarskoj bunio protiv vlasti ili kada su Rumuni protestovali jer su pokradeni izbori? Vi izaberete neku zemlju gde vlast već nije proevropska. Vučić ima snažan stav prema EU i zato ga napadate", primetio je Bistron kako se protesti u zemljama sa poslušnim vladama tretiraju kao folklor, dok su u državama koje odbijaju da slepo slede EU politiku povod za ozbiljnu raspravu o demokratiji.
Još direktniji bio je Marijani. On je jasno rekao da u Srbiji ne gledamo "mirne proteste", već nasilje protiv države i njenih institucija.
"Baš kao i u Gruziji, Evropska unija se opredelila da u Srbiji poseje haos umesto da podrži demokratski izabranog predsednika. U Srbiji već devet meseci traje talas protesta. Ovo nije klasičan protest, to je nasilje u cilju zbacivanja vlade".
Za razliku od evropskih birokrata koji se zaklanjaju iza fraza, Marijani je podsetio da je vlast u Beogradu nudila dijalog i referendum, ali su ti predlozi odbijeni. To, prema njemu, jasno pokazuje da se iza studentskih pokreta kriju radikalne formacije i politizovane NVO koje ne žele reforme, nego destabilizaciju.
"Vučić je dobio više od 60 odsto glasova, ima jasnu većinu, ima legitimitet. Brisel mora da prestane da maltretira Srbiju pod ovim ili onim izgovorom. Ova rezolucija je novo mešanje protiv demokratski izabrane vlade".