Posle mene u Vladi Srbije niko nije zadužen za odnose sa BRISK-om, a nešto mi govori da ne bi bilo ni lako pronaći dobrovoljca za ovo mesto, poručio je nedavno predsednik Pokreta socijalista Aleksandar Vulin.
Dok je bio potpredsednik Vlade Vulin je bio zadužen za unapređenje saradnje sa zemljama BRIKS-a, a njegovim odlaskom iz Nemanjine 11, u šta je prste, umešala komesarka Evropske unije Marta Kos, ovo mesto je ostalo upražnjeno.
Kako je istakao "ne koristimo nijednu šansu, pa se čak ni ne trudimo da se upoznamo sa šansama koje nam se nude".
"BRIKS je ogromna razvojna šansa za koju ne moramo čak ni da odustanemo od nastavka našeg vrlo neizglednog evropskog puta. Optuživali su predsednika Slobodana Miloševića da nije razumeo pad Berlinskog zida, a šta smo to mi razumeli kada se držimo iste politike prema EU bez obzira na to što se svet promenio. Šta smo to mi razumeli kada nas ništa ne može pomeriti sa puta u EU čije članice prave zvanične vojne saveze protiv ne samo Srbije već protiv Srba, a tu mislim na vojni savez Slovenije i Hrvatske povodom situacije u BiH, gde Republiku Srpsku smatraju krivcem za svako zlo, a naslonjenom na savez Hrvatske sa Albanijom i onim što zovu Kosovo", rekao je Vulin za "Novosti".
Raspoloženje iz Vlade Srbije preselilo se i u skupštinske klupe. Poslanici parlamenta nisu nedavno izglasali da se na dnevni red stavi predlog Rezolucije o pristupu Srbije BRIKS-u, a odbacili su i da se među tačkama dnevnog reda nađe i Zakon o registru agenata stranog uticaja.
Oba predloga podneli su poslanici Pokreta socijalista, Bojan Torbica i Đorđe Komlenski. Da se tema BRIKS-a uvrsti u raspravu od 160 prisutnih poslanika, 10 je glasalo za. Poslanici mahom iz vlasti, njih 139 se nisu izjašnjavali, dok je 27 "tribuna" iz prozapadnih stranaka bilo protiv.
Nekadašnji ministar spoljnih poslova Živadin Jovanović kaže za RT Balkan da je BRIKS, čije su dve najveće sile Rusija i Kina, izvor najveće podrške našoj zemlji u ostvarivanju glavnog cilja - očuvanju teritorijalnog suvereniteta i integriteta.
"Srbija se opredelila za vođenje uravnotežene spoljne politike razvijanja dobrih odnosa i ravnopravne saradnje sa svim ključnim činiocima međunarodne scene. U tom smislu, po značaju se svakako izdvaja saradnja sa Evropskom unijom, državama Globalnog juga, koja je ukorenjena u dugogodišnjoj praksi perioda dekolonizacije i nesvrstavanja, i treće - saradnja sa zemljama narastajuće moći, gde su Rusija i Kina kao globalne sile i tradicionalni prijatelji i saveznici Srbije", analizira Jovanović.
Kako je naveo " jedan aspekt uravnotežene spoljne politike Srbije kao koncept omogućava najbolju zaštitu srpskih nacionalnih i ekonomskih interesa".
"Drugi aspekt su duboke globalne promene u odnosima moći koje znače odlazak unipolarnog svetskog poretka i nastupanje novog koncepta multipolarnosti. Unipolarni koncept je karakterističan po tome da jedna sila, manje ili više obezbeđuje, sprovođenje svojih interesa i to čini ekonomskim, političkim, propagandnim, ali i vojnim sredstvima. U tom periodu naša zemlja i narod su bili žrtve, razbijena je SFRJ, pa SRJ, pa se sve to nastavlja u nizu, jer se više decenija pokušava razbiti i Srbija. Nameću se granice silom. U tim promenama, konceptom koji je nedavno izložen na Samitu Šangajske organizacije za saradnju i uobličen u inicijativi o globalnom upravljanju, koju je prezentirao kineski predsednik Si Đinping, otvorena je vizija budućeg svetskog poretka na principima ravnopravnosti, poštovanja i nemešanja u pitanja druge države", ističe naš sagovornik.
Kako ističe, prirodno je da se naša zemlja koja je dala doprinos u Društvu naroda, pa u Ujedinjenim nacijama, nastavi borbu za ravnopravnost, za poštovanje principa suvereniteta i međunarodnog prava. Zato, kako navodi, Srbija ima mnogo razloga da poveća saradnju sa BRIKS-om.
"Hoće li Srbija pokazati i u tu svoju komponentu međunarodnih odnosa tako što će imati komitet za saradnju, hoće li pokazati tako što će zatražiti neki status, na primer stalnog posmatrača ili pridruženog člana, ne mora da bude punopravno članstvo, videćemo. Mislim da je to u interesu Srbije ekonomski, politički i bezbednosno, jer zemlje BRIKS-a raspolažu ogromnim ekonomskim, političkim, odbrambenim, ljudski potencijalima. Srbija treba da pokaže veći interes za saradnju sa BRISK-om što bi bila konsolidacija onoga što je Srbija uradila u bilateralnoj saradnji za zemljama BRIKS-a. Srbija nema carine u trgovini sa Rusijom i Kinom. Zašto ne bi prešla na viši stupanj sa grupacijom koja je nosilac novog svetskog poretka i koja stoji iza osnovnog cilja Srbije, a to je nacionalni integritet i suverenitet", jasan je Jovanović.
Deo BRIKS-a su Rusija, Kina, Indija, Brazil, Južnoafrička republika, Etiopija, Indonezija, Iran - svi ne priznaju lažnu državu, ali i Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati koji priznaju. Dakle, odnos je 8 prema dva. U Evropskoj uniji je rezultat 22 zemlje koje priznaju i pet koje ne priznaju lažnu državu. Možda ove brojke daju odgovore kojim putem Srbija treba da ide...