
Otvorena obnovljena parcela Ruskog nekropolja u Beloj Crkvi (VIDEO)
U jednom od dva najveća centra ruske emigracije u staroj Jugoslaviji, banatskoj varošici Bela Crkva, svečano je otvorena obnovljena parcela Ruskog nekropolja u kojoj su večni pokoj pronašli generali i oficiri, carski komornici i velike kneginje, naučnici, profesori, sveštenici, lekari i kadeti.

Uredbom Vlade Ruske Federacije iz 2023. godine Ruski nekropolj u Beloj Crkvi je uključen u spisak pogrebnih mesta van granica Rusije koja imaju istorijsko-memorijalni značaj, te je stoga predstavništvo Rossotrudničestva u Srbiji, odnosno Ruski dom u Beogradu pripremio nacrt obnove parcela u kojima počivaju pripadnici bele emigracije i njihovi potomci.
Radovi na obnovi više od 200 pogrebnih mesta započeti su u februaru 2025. godine, a završetak radova planiran je za početak novembra, tačnije dva datuma koja su važna za istoriju obe zemlje – godišnjicu Oktobarske revolucije 7. novembra i Dan primirja u Prvom svetskom ratu, koji se u Srbiji slavi 11. Novembra.
Ceremonija svečanog otkrivanja obnovljene parcele Ruskog nekropolja otpočela je služenjem parastosa i osvećenja groblja koje je obavio nastojatelj podvorja Ruske pravoslavne crkve u Beogradu, protojerej Vitaslij Tarasjev.
Ceremoniji su prisustvovali zvaničnici Rusije i Srbije, delegacije Ambasade Rusije u Srbiji i Ruskog doma u Beogradu, kao i istraživači ruske emigracije i potomci ruskih kadeta.
"Kada govorimo o Rusima sahranjenim na ovom groblju – kadetima i studentima Instituta koji se nalazio u Beloj Crkvi, profesorima – oni su uvek čuvali ljubav prema svojoj domovini i nikada nisu mogli da zamisle da se stide što su Rusi, uprkos svim užasima koji su se dešavali u Rusiji u to vreme. Ovi Rusi i njihovi potomci kasnije su činili važan deo naučne, političke i vojne elite Jugoslavije i Srbije. Na ovom groblju se nalaze posmrtni ostaci 32 viteza Svetog Đorđa, a Orden Svetog Đorđa je najviše vojno odlikovanje Ruskog carstva, a sada i moderne Rusije", rekao je direktor Federalne agencije za poslove Zajednice nezavisnih država, sunarodnika u inostranstvu i međunarodnu humanitarnu saradnju Jevgenije Primakov, prenosi Sputnjik.
"Danas je 7. novembar, godišnjica tragičnih događaja koji su se odigrali u Rusiji, Oktobarske socijalističke revolucije, koja je primorala ogroman broj Rusa na izgnanstvo. Značajan deo onih koji su završili u Srbiji sahranjen je na ovom groblju.
Jevgenij Baranov, šef kancelarije Rossotrudničestva u Srbiji je podsetio da je pre nekoliko dana, Rusija proslavila Dan nacionalnog jedinstva, a da će 11. novembra Srbija obeležiti takozvani Dan primirja, koji će Rusi nazvati Danom pobede u Prvom svetskom ratu.
"Sva tri ova datuma – značajni, tragični i lepi – simbolično su se slila na ovom malom delu ruskog nekropola u Beloj Crkvi", izjavio je Baranov.
Ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je rekla da je Bela Crkva, zajedno sa gradom Sremskim Karlovcima, bila je jedan od najznačajnijih centara ruske emigracije.
"Oni su ovde ostavili svoj trag, i iako sada u Beloj Crkvi ima malo stanovnika ruskog porekla, ostaje trag, svedočanstvo, sećanje na Nikolajevsku konjičku školu, Marijinski Donski devojački institut i Krimski kadetski korpus, koji su ovde delovali i predstavljali rusku elitu", rekla je Đurđević Stamenkovski.
Nakon završetka parastosa, pristupilo se polaganju venaca na dva spomen-obeležja koja su smeštena na Ruskom nekropolju – na Spomenik kadetima, nastavnicima, vaspitačima i radnicima u kadetskom korpusu, kao i na Spomenik poginulim srpskim ratnicima u Prvom svetskom ratu koji je restaurirao Ruski naučni institut u Beogradu uz podršku kompanije "Gaspromnjeft" u okviru Programa za društvene inicijative "Gaspromnjeft – Zajedno".




