Srbija se posle Dana primirja i pobede u Prvom svetskom ratu nije ponašala kao pobednica, bila je suviše oslabljena, nakon čega su joj države koje je oslobodila odgovorile genocidom, smatra istoričar Jovan Pejin.
Pejin je gostujući u Jutru na RT, razrešio i dilemu da li je u pitanju Dan primirja ili Dan pobede, kako neki nazivaju praznik koji se obeležava 11. novembra.
"Sudeći prema događajima koji su sledili do današnjeg dana, to je primirje. Ipak je to primirje. Ali mislim da će se završiti pobedom na kraju", počeo je Pejin.
Navodi da naša zemlja nije smela da dozvoli događaje koji su usledili nakon ratnog okršaja, što je posle skupo i platila.
"Srbija se nije ponašala kao pobednik kada je formirala zajedničku državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Morala je da se ponaša kao pobednica, ali nije imala snagu. Izgubila je ogroman broj vojnika", dodao je.
Jedna od pogubnih odluka bila je da se u novu državu uključi i Hrvatska, koja je do tog trenutka bila deo Austrougarske. Istoričar je podsetio na boravak generala Vojvode Mišića u Zagrebu, nakon kojeg je uputio upozorenje regentu Aleksandru.
"Video je da taj narod nije sposoban za državnost. Pate o nekoj hiljadugodišnjoj državnosti, čak i danas pričaju nekoj hrvatsko-ugarsko-mađarskoj državi koja nikada nije postojala. Za 800 godina koliko su bili u okvirima Austrougarske, nijedan ustanak nisu dizali. To je narod koji nema državotvornu svest, ali ima zato konfesionalno vrlo čvrstu i netrpeljivu", istakao je Pejin.
Ujedinjenje zaključeno 1. decembra 1918. godine je, prema njegovom mišljenju, predstavljalo nužnost u tom trenutku, ali je onda usledila revizija istorije zbog stava velikih sila da ne prihvate da je jedna mala zemlja izvojevala pobedu.
Ta revizija ima, navodi, duboke korene – upotpunjena je osnivanjem Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), ali je počela neposredno po okončanju Prvog svetskog rata.
"Revizija traje od prvog zasedanja AVNOJ-a, ali traje i od 1922. godine kada je predsednik Narodne skupštine dr Ivan Ribar tražio da se izvrši federalizacija kraljevstva, da se formiraju razne oblasti, da se napravi nova podela koja se poklapala delom sa programom Franca Ferdinanda. Mi uvek zaboravljamo Austrougarsku i njen program za uređenje Balkana", kaže sagovornik RT Balkan.
Zato, ističe, naša Narodna skupština mora da donese odluke o poništavanju rezultata AVNOJ-a, koji je ugrozio međunarodni položaj Srbije, odnosno Jugoslavije.
Hrvatska je potom pokušala da na nasilan način stvori sopstvenu državu, ali i svoj narod. Genocidom nad Srbima, pripajala je srpske teritorije, poput onih na kojima su živeli Bunjevci i Šokci. Isto je učinjeno u Baranji, a pokušaji su bili i na teritoriji današnje Vojvodine.
"Pokušali su to i u Sremu, ali su sremski Srbi bili odlučni da se suprotstave tom genocidu. Imali su oružje i tamo je bila vojska, zato nisu uspeli", naveo je Pejin.
Pejin je rekao i da je Zagreb želeo formiranje tzv. Velike Hrvatske, ideja koju je podržavao i Josip Broz Tito.
"Broz je sve to tolerisao. Nije se pojavljivao direktno, ali je sve to bila njegova ideja. On je duša tzv. Velike Hrvatske pored Stepinca, Pavelića", zaključio je Jovan Pejin.