Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma da Srbija ponosno i odlučno stoji uz ovaj ključni dokument.
"Kao ministar spoljnih poslova, ponosno podsećam da je Srbija, kroz sve ove godine, bila i ostaje najverniji čuvar njegovog duha - podržavamo Republiku Srpsku kao ravnopravnog člana, branimo volju naroda da slobodno biraju svoje predstavnike i upozoravamo na svaku zamisao unitarizacije koja bi bila nova katastrofa, ugrožavajući krhki mir koji smo zajedno izgradili", rekao je Đurić Srni.
U pisanoj izjavi je naveo da Dejton nije samo politički akt već "simfonija mira, ravnoteže i poštovanja etničkih i nacionalnih prava, koja je omogućila da se iz pepela rata digne stabilna zajednica naroda".
"On nas uči da dijalog, a ne sukob, vodi ka prosperitetu. Srbija će nastaviti da gradi mostove sa Banjalukom, Sarajevom i međunarodnom zajednicom jer je naš zajednički interes u snazi BiH koja poštuje sve svoje delove", naglasio je Đurić.
Dejton, zaključio je Đurić, i posle tri decenije svetli kao svetionik za region.
Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, dogovoren je 21. novembra 1995. godine u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Paterson kod Dejtona u američkoj državi Ohajo, a zvanično potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.
Dejtonskim sporazumom je BiH definisana kao subjekt koji je sastavljen od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a njegovim Aneksom četiri definisana je ustavna struktura BiH i nadležnosti kako na nivou BiH, tako i nadležnosti entiteta.
U godinama nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, pod pritiskom Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i Ustavnog suda BiH, Republici Srpskoj oduzeto je više od 80 nadležnosti, koje su prenete na nivo BiH.