Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, koja učestvuje na Četvrtom parlamentarnom samitu Međunarodne krimske platforme u Stokholmu, izjavila je da je Srbija do sada video linkom učestovala na ovim skupovima, a da je ovo prvi put da je učešće i fizičko.
Istakla je da su u govorima evropskih zvaničnika i predstavnika Kijeva istaknuti principi međunarodnog prava i poštovanja Povelje UN.
"U svakom govoru ste čuli da je nepovredivost teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država svetinja i da ne postoji okolnost u kojoj bi bilo ko silom ili izmišljenim pravom mogao da ugrozi teritorijalni integritet članica UN", kaže Brnabićeva.
Dodaje da je sve to podstaklo da upita gde je poštovanje teritorijalnog integriteta Srbije u svemu tome.
"Kako to da u našem slučaju nije najvažnija Povelja UN i međunarodno pravo. Nakon ovoga imam još veću emociju o tome kakva je nepravda počinjena našoj zemlji i narodu, posebno na Kosovu i Metohiji", rekla je Brnabićeva u izjavi za medije.
Ona je napomenula da je dobro sve to čuti i podsetiti "neke od naših sagovornika kako ti principi nisu važili u slučaju Srbije".
Brnabićeva je najavila još bilateralnih sastanaka tokom dana, posebno sa predstavnicima baltičkih zemalja, a po pitanju članstva Srbije u Evropskoj uniji i ubrzanju pregovora sa Briselom.
Krimska platforma je pokrenuta na vladinom nivou u Kijevu 2021. godine. Održava se na različitim nivoima, kao što su sastanci između vlada, ministara spoljnih poslova, parlamenata i međuparlamentarnih skupština, kao i civilnog društva i stručnih zajednica.
Domaćini samita su predsednik Riksdaga Andreas Norlen, zajedno sa predsednikom parlamenta Ukrajine Ruslanom Stefančulkom i šefom kijevskog režima Vladimirom Zelenskim.
Podsetimo, na ovom forumu na kom se zagovara "oslobođenje Krima" i slične antiruske akcije, Srbija je učestvovala ali se nije uskladila ni sa jednim dokumentom usvojenim na ovim događajima.
Prošle godine učestvovao je ministar spoljnih poslova Marko Đurić koji je rekao da su naša zemlja i naš narod pokazali solidarnost sa narodom Ukrajine obezbeđujući direktnu finansijsku, obrazovnu i medicinsku pomoć, kao i doniranjem energetske opreme ukrajinskom energetskom sektoru.
Kako je tada rekao, za razliku od drugih država učesnica samita, na ovoj listi nije vojna pomoć "dokle god to bude bilo potrebno", sa kojom su se razmetali ostali učesnici.