Borelj: Predlog o "Kosovu" jedini način da se prevaziđe kriza na terenu i spreči nova eskalacija

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost je naveo da je dijalog u regionu Zapadnog Balkana ključ za evropsku budućnost

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj rekao je da EU podržava predlog "velike petorke" koji je predstavljen Prištini i Beogradu i naveo da on donosi koristi za obe strane.

Borelj je nakon sednice Saveta EU kazao da je taj plan jedini način da se prekine ciklus kriza na terenu i spreči nova eskalacija.

"Očekujemo ozbiljnu posvećenost i spremnost na konstruktivan angažman kako bi ovaj predlog napredovao", rekao je Borelj obraćajući se novinarima.

On je naveo da je dijalog u regionu Zapadnog Balkana ključ za evropsku budućnost na tom prostoru.

Kako je navedeno u najavi sastanka, Borelj je danas obavestio šefove evropske diplomatije o narednim koracima u procesu normalizacije odnosa Srbije i Prištine.

On je ministre spoljnih poslova članica EU obavestio o prošlonedeljnoj poseti delegacije Prištini i Beogradu.

Sa Boreljom u Briselu sutra će se sastati ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

Delegacija koju je predvodio specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak posetila je u petak 20. januara, Prištinu i Beograd. Pored Lajčaka, u delegaciji su bili specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar, francuski izaslanik Emanuel Bon, nemački izaslanik Jens Plotner i prvi put u delegaciji bio je i italijanski izaslanik Frančesko Talo, savetnik premijera Italije.

Borelj je potvrdio da je EU danas postigla dogovor o novom paketu vojne pomoći Ukrajini vrednom 500 miliona evra.

EU uvela nove sankcije Iranu

Ipak, glavna tema današnje sednice Saveta EU bio je Iran, kome su članice uvele sankcije.

Sankcije se odnose na 18 pojedinaca i 19 entiteta, među kojima su visoki zvaničnici vlasti, važne medijske i političke ličnsoti.

U odluci EU o sankcijama se navodi da je razlog njihovog uvođenja nesrazmerna upotreba sile iranskog režima protiv demonstranata.

Uključujući prethodne uvedene sankcije, sada restriktivne mere važe za ukupno 164 fizička i 31 pravna lica u Iranu. One su u rasponu od zamrzavanja imovine, zabrane putovanja u EU i zabrane korišćenja ili stavljanja na raspolaganje novca onima koji su sankcionisani. Na snazi je i zabrana izvoza u Iran opreme koja bi mogla da se koristi za unutrašnju represiju i opreme za praćenje telekomunikacija.

"Evropska unija i njene države članice apeluju na iranske vlasti da zaustave nasilno gušenje mirnih protesta, prestanu da pribegavaju proizvoljnim pritvaranjima kao sredstvu da ućutkaju kritičke glasove i puste sve one koji su nezakonito pritvoreni", navodi se u zvaničnom saopštenju Saveta EU.