Može Srbija da ispuni sve tehničke uslove za otvaranje Klastera 3, ali dok ne prizna nezavisnost južne srpske pokrajine i ne napravi zaokret u spoljnoj politici, što se tiče odnosa sa Rusijom, od otvaranje neće biti ništa. Klaster 3 je imao preporuku za otvaranje još 2021. godine, ali se znalo da neće biti otvoren sve dok se Srbija ne usaglasi sa spoljnom politikom EU.
Ovo potvrđuje i nacrt zaključaka Saveta ministara EU o Srbiji i politici proširenja gde se navodi da je Srbija tehnički spremna za otvaranje pregovaračkog Klastera 3 (o konkurenciji i inkluzivnom rastu), ali da će normalizaciji odnosa sa Prištinom ubuduće određivati tempo pristupnih pregovora.
U tekstu se navodi da se od Beograda i Prištine traži da ispune obaveze iz Ohridskog sporazuma iz 2023. godine, kao i svih prethodnih sporazuma, "bez odlaganja i preduslova".
Kažu da je unutrašnja politička situacija u Srbiji i na KiM bila "izazov za napredak u dijalogu" i žali što obe strane nisu u celini primenile nekoliko postignutih dogovora.
"Od Srbije očekujemo da primeni postignute dogovore tako što će započeti sa priznavanjem dokumenata i simbola u skladu sa sporazumom iz 2023. godine, kao i da se uzdrži od protivljenja članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, u skladu sa članom 4 sporazuma", stoji u nacrtu.
Navode da status školstva, zdravstva i drugih struktura koje podržava Srbija, treba da bude rešen na koordinisan i transparentan način, u skladu sa dijalogom. Očekuju i da se Srbi reintegrišu u prištinske institucije na svim nivoima, uključujući sudstvo i policiju. Od Prištine se traži formiranje Zajednice srpskih opština.
Zadiranje u teritorijalni integritet
Ovakvim stavom Brisel još jednom zadire u teritorijalni integritet i Ustav Srbije tražeći priznanje, dok se od Prištine, po ko zna koji put, traži da krene u formiranje ZSO što je obaveza koju ima više od decenije (Briselski sporazum).
Koordinator za Poglavlje 35 Nacionalnog konventa o EU Dragiša Mijačić rekao je nedavno za RTS da nacrt zaključaka Saveta ministara EU o politici proširenja ukazuje da će se od Prištine najverovatnije zahtevati da hitno formira Zajednicu srpskih opština, što je njena obaveza još od 2013. godine.
"Reč je o nacrtu dokumenta, ali će formiranje ZSO sigurno biti u nekoj od formulacija u usvojenom dokumentu. U tom smislu, pritisak EU postoji. Priština od toga ne može da pobegne i što više odlaže, to će imati više problema na međunarodnom planu i dovešće sebe u situaciju da više ne bude kredibilan partner u razgovorima", navodi Mijačić.
To što se u nacrtu implicira i da Beograd treba da se uzdrži od protivljenja članstvu Prištine u međunarodnim organizacijama, Mijačić smatra da je u pitanju obaveza koju je Beograd već prihvatio sporazumom iz 2023. godine.
"Vlada Srbije se obavezala da neće blokirati Kosovo u članstvu u međunarodnim organizacijama. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je da Beograd ima crvene linije. Nekako su te crvene linije kod Srbije fluktuirajuće i stalno se pomeraju. Iskristalisalo se da nema članstva za Kosovo u Ujedinjenim nacijama, ali je Beograd već priznao neka dokumenta i zvanične simbole – lične karte, tablice", naveo je Mijačić.
Objašnjava da se stvari usklađuju prema onom što je potpisano ili prihvaćeno, a da se Srbija obavezala da će priznati dokumenta svih ekonomija na Zapadnom Balkanu, uključujući i kosovsku.
Rusija trn u oku
U nacrtu zaključaka Saveta ministara EU ponovo se pominju dešavanja u Banjskoj na KiM iz septembra 2023. godine uz kritike da Srbija "nije ispunila očekivanja".
"Duboko žalimo zbog nedovoljne reakcije Srbije u ovom pogledu, kao i zbog narušavanja procedura u dijalogu vezanih za pravosuđe i međusobnu pravnu pomoć", navode.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je, tokom posete Briselu, rekao da bi Srbija odmah ušla u EU da prizna tzv. Kosovo i uvede sankcije Rusiji.
"Ja ne mislim da treba da priznamo Kosovo ili da uvedemo sankcije", rekao je on.
A da je Rusija "trn u oku" briselske administracije vidi se i po tome što se našla u nacrtu zaključaka Saveta ministara EU. Navode da su zabrinuti i zbog činjenice da su "ruski državljani stekli pravo na putovanje bez viza u EU dobijanjem državljanstva Srbije po ubrzanom postupku".
U tome vide "potencijalni bezbednosni rizik po EU". Pozitivno ocenjuju nedavno povećanje usklađenosti Srbije sa zajedničkom spoljnom politikom EU, ali naglašava "snažno očekivanje" da Srbija brže ide ka punoj usklađenosti, pre svega sa sankcijama protiv Rusije i Belorusije, kao pitanju od najvišeg prioriteta.
Srbija je pozvana da se "uzdrži od akcija i izjava koje su suprotne pozicijama EU u spoljnopolitičkim i strateškim pitanjima".
Pozdravljena je pomoć koju Srbija pruža Ukrajini, uz poziv Beogradu da sarađuje sa EU na sprečavanju zaobilaženja restriktivnih mera EU.
O godišnjim zaključcima EU o politici proširenja raspravljaće Savet ministara evropskih poslova EU 16. decembra, a zatim bi trebalo da oni budu i formalno podržani na sastanku lidera EU 18. i 19. decembra. Dan ranije, 17. decembra, u Briselu će biti održan još jedan zajednički samit lidera EU i zemalja Zapadnog Balkana.
Zvaničnicima u Srbiji jasno je da ni ove godine najverovatnije neće biti otvaranja klastera 3. Za otvaranje klastera, što bi za Srbiju značilo otvaranje tri nova pregovaračka poglavlja, potrebna je jednoglasnost svih država članica, a taj konsenzus ne postoji.