"Službeni glasnik" je iz forme javnog preduzeća, promenio status u društvo sa ograničenom odgovornošću. Odluka je doneta na sednici Vlade Srbije u četvrtak, a ovo preduzeće samo je jedno u nizu državnih, za koje je u skladu sa novim zakonskim rešenjima, predviđena transformacija.
Ovim potezima otvara se pitanje da li će, kao što se najavljuje, ova promena doneti efikasnije poslovanje i profesionalnije upravljanje ili su preduzeća korak bliže privatizaciji? Da li je moguće suštinski poboljšati reputaciju javnih preduzeća, mnogih "gubitaša" i da li bi ona mogla uhvate trku po produktivnosti sa privatnim ili je - sve to "šminkanje" za lakšu prodaju?
Nije isključivo pravna forma ta koja određuje da li će neko preduzeće biti prodato, ali bi moglo da znači "korak bliže" takvoj odluci, smatraju stručnjaci.
Kako se navodi u obrazloženju, "Službeni glasnik doo" nastaviće da obavlja delatnosti javnog preduzeća na isti način kao i pre promene pravne forme. Ostaje vlasnik celokupne imovine, ali i dužnik svih obaveza javnog preduzeća.
"I svi ugovori koje je JP punovažno zaključilo do dana registracije promene pravne forme, ostaju na snazi. Osnovni kapital JP "Službeni glasnik" koji iznosi oko 1.314.432.000 dinara, u celosti upisan i uplaćen kao nenovčani kapital, pretvara se u osnovni kapital društva s ograničenom odgovornošću. Samim tim, Srbija stiče udeo koji čini 100 odsto osnovnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću", navodi se u saopštenju.
Osim "Službenog glasnika", i "Srbijašume", "Srbijavode" i "Putevi Srbije" menjaju pravnu formu i i prelaze u društva sa ograničenom odgovornošću. Na listi preduzeća koja na ovaj način menjaju status je ukupno njih 15, a među njima su i NP "Kopaonik", "Emisiona tehnika i veze", "Zavod za udžbenike", "Pošta Srbije", Stara planina", Javno preduzeće za skloništa, "Nuklearni objekti Srbije", NP "Tara", "Službeni glasnik", "Skijališta Srbije", NP "Fruška gora" i NP "Đerdap".
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić ističe da bi stvaranje novih organizacionih formi moglo da znači da je država rešila da utegne stvari i smanji troškove proizvodnje. Ipak, kako naglašava, može biti i da država sprema neke delove javnih preduzeća za prodaju.
"Jedan od razloga zašto se to radi, jeste da 'upeglaš' preduzeće i pripremiš za prodaju", navodi Savić za RT Balkan.
Od države se, kako objašnjava, očekuje da promeni pristup prema javnim preduzećima.
"Ona ne mogu da budu bure bez dna, pod parolom, 'kako god radio, svira ti radio'. S obzirom na to da u najvećoj meri ostali deo privrede zavisi od njih, moraju da postanu neko koji će mnogo efikasnije i bolje raditi. Važnije da li imaju spremnost da promeni upravljanje javnim preduzećima. Godinama o tome pričamo. Na primer, kod EPS-a imamo potencijala, ali i mršave rezultate", ukazuje Savić.
Kako ističe naš sagovornik, organizaciona forma ponekad nešto znači, ali dodaje da je suštinski važnije od toga, spremnost države da nešto promeni - u smislu upravljanja tim preduzećem.
"Nedavni izveštaj Svetske banke pokazuje dva problema. Visok nivo sive ekonomije i druga stavka je - relativno loše upravljanje javnim preduzećima", ističe Savić.
Prema njegovom mišljenju, država ima nekoliko opcija kako da poboljša situaciju u praksi.
"Država može da ostane većinski vlasnik javnog preduzeća, može da kombinuj vlasništvo, može da bude 100 odsto vlasnik, ali država ne sme da upravlja javnim preduzećem. Ona to ne zna da radi. Neophodno je profesionalno upravljanje", navodi Savić.
Ipak, kako ukazuje, jedna od poluga moći države su upravo i javna preduzeća.
"Državna preduzeća su se uvek koristila kao resurs za zapošljavanje partijskih kadrova i teško je toga se odreći. Reorganizacija bi bila polazna osnova. Drugačija forma pruža teorijski mogućnosti da preduzeće bude efikasnije. Ali, ako se samo spoljašnjost našminka, a unutrašnjost ostane ista, nema mnogo smisla. Državna preduzeća moraju da budu profitabilna jednako kao i privatna preduzeća", zaključuje Savić.
Primena Zakona o upravljanju privrednim društvenim u vlasništvu države počela je u septembru 2024. godine.
Kako nalaže zakon, javno preduzeće čiji je osnivač Republika Srbija, može da promenu pravnu formu u akcionarsko društvo, ukoliko ima više od 250 zaposlenih koji su u radnom odnosu na neodređeno vreme, ima poslovni prihod preko 40.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti u prethodnoj poslovnoj godini i obavlja delatnost koja je tehničko-tehnološki i organizaciono složena ili obuhvata vršenje delatnosti preko poslovnih jedinica na teritoriji Republike Srbije.
Uredbom o kriterijumima za izbor pravne forme društva kapitala, propisani su uslovi koje treba da ispuni javno preduzeće da bi se transformisalo u - akcionarsko društvo. Ona javna preduzeća koja ne ispunjavaju uslove da postanu AD, postaće - DOO.
Promenom statusa, trebalo bi, u skladu sa Akcionim planom za sprovođenje strategije državnog vlasništva upravljanja privrednim subjektima u vlasništvu Srbije, da se prekine sa praksom starog načina poslovanja. A da li je to preveliki "zalogaj".