Javni prostor u Srbiji ovih dana mnogi su pretvorili u sudnicu. Prepucavaju se političari, mediji, tužioci, sudije... Ko je u pravu pokazaće vreme, dok javnost pokušava, iz raznih izjava, da protumači ko koga tuži, a ko kome sudi. I ko je advokat.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i poslanik SNS Uglješa Mrdić danas se medijima obratio ispred Javnog tužilaštva za organizovani kriminal. Kako je rekao, "nastavlja borbu za istinu i pravdu i da se tužilaštvo i sudstvo vrati pod kontrolu države Srbije".
"Kao što govorim mesecima, deo tužilaštva i sudstva se otuđio i ne poštuje Ustav i zakone. Razlog mog dolaska je predavanje krivičnih prijava protiv predsednice Prvog osnovnog suda u Beogradu sudije Vesne Miljuš i sudije Marine Pandurović. Ne mogu više da žmurim na bezakonje koje se dešava najvećem osnovnom sudu u Srbiji", rekao je Mrdić.
On tvrdi da je Miljuš u decembru 2022. godine postavljena za predsednicu Prvog osnovnog suda u Beogradu, zahvaljujući "prijateljskoj vezi sa predsednicom Vrhovnog suda Srbije Jasminom Vasović, po čijim nalozima Miljuš upravlja sudom, a na štetu države i građana, vodeći računa isključivo o sopstvenim interesima i interesima kriminalne grupe koja stoji iza njih."
"Njihova bahatost ide dotle da se više ne trude da sakriju tragove. Postoje jasni dokazi u spisima predmeta da je sudija Miljuš podstrekla sudiju Pandurović da se svesno ogluši o zakon, a zauzvrat je tu poslušnu sudiju nagradila, premestivši je u krivično odeljenje", izjavio je Mrdić.
Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal saopštio je da će istrajati u zaštiti Ustava i zakona Republike Srbije. Oni su se zahvalili kolegama na javnoj podršci odbrane samostalnosti javnih tužilaštava. Grupa sudija, tužilaca i advokata okupila se juče ispred Ustavnog suda u Beogradu na protestu protiv, kako su poručili, političkih pritisaka na pravosuđe.
"Istrajaćemo u zaštiti Ustava i zakona, u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, svim raspoloživim sredstvima u okviru svojih ovlašćenja i nadležnosti", navodi se u saopštenju Kolegijuma Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, prenosi RTS.
U polemikama se često čuje i ime vrhovnog javnog tužioca Zagorke Dolovac.
Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je da Skupština Srbije ima pravo da postavi pitanje njene odgovornosti, kao i drugih koje je izabrala.
"Skupština je izabrala i ima pravo da proveri svoj izbor, da traži određene informacije i pokrene pitanje odgovornosti, pa i pitanje smene onog kojeg je izabrala. To jeste sve u nadležnosti Skupštine", rekao je Vujić za TV Pink.
On je naveo i da parlament ima pravo da razmatra "da li je funkcionalna mreža sudova i tužilaštava, jer nema određene rezultate". I zato, kako je rekao, "čujemo o integrisanju, unutar sistema, Javnog tužilaštva za organizovani kriminal". Prema njegovim rečima, "70 odsto zemalja Evropske unije ima integrisani model", što znači, objasnio je, da posebno odeljenje funkcioniše obično pri Višim tužilaštvima. Inače, deo sudstva se protivi da Tužilaštvo za organizovani kriminal bude pri Višem tužilaštvu.
Vujić je istakao i da Dolovac nije obavestila vladu o sporazumima koje je sklopila nedavno, u sedištu Jurodžasta u Hagu, o saradnji sa tužilaštvima šest država Centralne i Južne Amerike.
Vrhovno javno tužilaštvo (VJT) najavilo je u subotu uveče da će, preko svog zakonskog zastupnika, u najkraćem mogućem roku, podneti odgovarajuće tužbe nadležnom sudu za utvrđivanje novinarske i izdavačke odgovornosti portala "Kurir" i "Informer", kao i svih drugih medija koji su "protivno zakonu objavljivali lažne informacije o radu VJT".
VJT precizira da se tužbe odnose pre svega na tekst objavljen na portalu "Kurir.rs" pod naslovom "Dolovac obmanula javnost u Srbiji? Sajt Jurodžasta ne potvrđuje njena haška saopštenja", kao i na one koji su preneli taj tekst ili neke njegove delove, predstavljajući ih kao istinite.
"Neukost i neznanje u pribavljanju informacija novinara i odgovornog urednika internet portala "Informer, "Kurir", kao i drugih medija koji su eventualno preneli navedenu lažnu informaciju, ne mogu biti opravdanje za krajnje zlonamernu i lažnu dilemu tj. informaciju koju su plasirali radi namerno pogrešnog informisanja javnosti u Srbiji i nastavka negativne i huškačke kampanje protiv Vrhovnog javnog tužioca Zagorke Dolovac i Vrhovnog javnog tužilaštva Republike Srbije", navodi se u saopštenju Vrhovnog javnog tužilaštva.
Inače, mediji su osim ovih tekstova objavljivali i da je Dolovac otišla u Hag da se žali na vlast. Prethodno, Odbor za pravosuđe Skupštine Srbije nije usvojio izveštaje o radu tužilaštva za prethodne godine, navodeći da imaju manjkavosti. Dolovac su kritikovali što nije došla na sednicu, a tužioci koji su bili su rekli da nije mogla da dođe, jer je sednica zakazana u kratkom roku.
Ministar kulture Nikola Selaković saslušan je nedavno u Tužilaštvu za organizovani kriminal, kao osumnjičeni u slučaju "Generalštab". Na teret mu se stavljaju dva krivična dela – zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave, saopšteno je iz tužilaštva.
Selaković je nakon saslušanja izjavio da je dao iskaz i dokazao da je reč o "blokaderskoj udruženoj kriminalnoj bandi koja je uzurpirala deo države i državnog sistema i u okviru tog poduhvata pokušavaju da na nelegalan način ruše vlast".
I dok polemike traju, valja spomenuti da je Dolovac birana za vreme prethodne, ali i ove vlasti. Kao i da je trenutka postavka birala tužioce i sudije sa kojima je sada u "ratu". Takođe, zagovarala je i promene Ustava zbog evropskih integracija, a ove pravosudne reforme su donele i više nezavisnosti.