
Srpski energetski propisi najusklađeniji sa evropskim

Srbija među zemljama Zapadnog Balkana ima najviši stepen usklađenosti sa propisima Evropske unije u oblasti energetike, objavljeno je u Godišnjem izveštaju o implementaciji Sekretarijata Energetske zajednice za Jugoistočnu Evropu.
Stepen usklađenosti naše države povećala sa 55 na 63 odsto, dok se na poslednjem mestu našla Bosna i Hercegovina sa 26 procenata. Takođe, Srbija je dostigla 83 procenta usklađenosti po pitanju dekarbonizacije energetike, što je najbolji rezultat u Energetskoj zajednici.
Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski naveo je da integracija sa Evropskom unijom napreduje, a da u predstojećih deset godina taj zamajac mora da bude održan uz usredsređenost i odlučnost.

"Izveštaj o implementaciji 2025. odražava ovaj pravac. Prikazuje jedan region koji stupa odlučnim koracima ka usklađivanju sa pravnim tekovinama EU i ojačava temelje potrebne za ubrzanu integraciju. Takođe, istaknuto je gde su potrebni dodatni napori za postepenu integraciju sa tržištima energenata EU - za dovršavanje spajanja tržišta električne energije, pojačavanje prekograničnog trgovanja u domenu obnovljivih izvora, eliminisanje zagušenja po pitanju protoka gasa, sinhronizovanje razvoja energetske infrastrukture i postepeno usklađivanje sa mehanizmima određivanja cene ugljenika", rekao je Lorkovski, piše Balkan grin enerdži njuz, a prenosi Tanjug.
Prema njegovim rečima, integracija u elektroenergetskom sektoru ostaje najvažnija. Nekoliko ugovornih strana je dovršilo postupak transponovanja Paketa za integraciju (tržišta) električne energije, a rok za prijave za spajanje tržišta za 2028. ističe za sedam meseci.
Spajanje tržišta električne energije je uslov za izuzeće od Mehanizma EU za prekogranično usklađivanje ugljenika (CBAM) u segmentu električne energije. Ugovorne strane koje nameravaju da se uključe 2028. moraju do jula da podnesu formalni zahtev, piše u Godišnjem izveštaju o implementaciji.
Integraciju sa tržištima energenata u EU meri pet glavnih indikatora, iz kojih se izračunava ukupni rezultat.
Moldavija beleži najveći uspeh, jer je u proteklih godinu dana skočila osam procentnih poena u proteklih godinu dana i dostigla nivo od 74 odsto. Na Zapadnom Balkanu se najbolje kotira Srbija, koja se popela sa 55 na 63 procenta. Prošle godine smo, takođe, bili prvi.
Bosna i Hercegovina je ponovo na najnižem nivou - pala je četiri poena i završila na 26 odsto. Crna Gora i Severna Makedonija su blago napredovale, obe do 53 odsto, što je prosek za celu grupu, a lažna država Kosovo je oslabila - 46 odsto, dok se Albanija zadržala na 50 procenata. Severna Makedonija bečeži 61 odsto po indeksu tržišta i integracije.


