Srbija i Balkan
Naoružavanje Kurtija: Posle turskih dronova i fabrike municije, sprema kupovinu američkih helikoptera
Nabavka američkih helikoptera deo je sveobuhvatnog naoružavanja tzv. KBS-a, odnosno takozvane "vojske Kosova" koja po međunarodnim sporazumima i međunarodnom pravu ne bi smela da postoji
Iduća, 2026. biće godina u kojoj će kupovina helikoptera 'Crni jastreb' u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama biti završena, izjavio je tzv. kosovski ministar odbrane u ostavci Ejup Maćedonci.
Izjava dolazi samo 15 dana uoči vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu i Metohiji na kojima će šef Mećedoncija, premijer u ostavci Aljbin Kurti, voditi odsudnu bitku za povratak na vlast.
Podsećanja radi, samo par dana uoči lokalnih izbora na KiM koje su 12. oktobra organizovale privremene institucije u Prištini, Kurti se na aerodromu "Adem Jašari" fotografisao i pohvalio da je na "Kosovo" stiglo 1.000 turskih dronova samoubica, tri meseca pre roka. Uoči drugog kruga lokalnih izbora, početkom novembra, Kurti je najavio da će "Kosovo" početi sopstvenu proizvodnju dronova.
Sada, koji dan uoči zvaničnog početka izborne kampanje na KiM, ista priča. Maćedonci najavljuje da su razgovori o nabavci američkih borbenih, odnosno transportnih helikoptera već počeli.
"Ova kupovina, kao i većina nabavki Ministarstva odbrane, biće izvršena po konceptu 'zemlja po zemlja' i biće sprovedena putem programa FMS ili putem direktne prodaje, odnosno direktne komunikacije sa proizvođačem. Trenutno smo u fazi analize potreba, jer kupovina helikoptera nije tako jednostavna kao kupovina drugih sistema naoružanja", rekao je Maćedonci, a prenosi RTK.
Nabavka američkih helikoptera deo je, inače, sveobuhvatnog naoružavanja tzv. kosovskih bezbednosnih snaga, odnosno "vojske Kosova" koja po međunarodnim sporazumima i međunarodnom pravu ne bi smela da postoji i koja traje godinama unazad.
Sjedinjene Države početkom jula ove godine isporučile su tzv. kosovskim bezbednosnim snagama još 50 oklopnih borbenih vozila koje je lažna država Kosovo nabavila u Sjedinjenim Državama.
"Danas mi je bila čast što smo zajedno s ministrom odbrane Ejupom Maćedoncijem, komandantom KBS-a, Baškimom Jašarijem i vojnim atašeom u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu, potpukovnikom Džonatanom Šavom, prisustvovali isporuci oklopnih vozila nabavljenih u SAD-u za KBS", napisao je tada Kurti na Fejsbuku dodajući da je "ova izvanredna isporuka još jedan dokaz čvrstog partnerstva sa SAD, a ujedno i važan korak u jačanju odbrambenih sposobnosti Kosova".
SAD su ranije lažnoj državi donirale 150 lakih oklopnih vozila "hamvi", dok je Priština kupila još oko 50. Uz "hamvije" SAD su isporučile i i nekoliko desetina neborbenih, odnosno običnih kamioneta i terenskih vozila.
U toku je i nabavka protivoklopnih sistema "džavelin" FGM 148, takođe iz Sjedinjenih Država čija se isporuka uskoro očekuje. Tzv. Kosovo će dobiti 246 novih raketa kao i 24 lansera a posao je vredan 75 miliona dolara
Uz SAD, Nemačku, Britaniju, važan snabdevač, tzv. kosovskim borbenih snaga je i Turska koja je lažnoj državi već isporučila nepoznat broj sopstvenih protivoklopnih raketnih sistema – OMTAS. Ovaj sistem namenjen za neutralizaciju oklopnih jedinica protivnika izrađuje se u dve verzije kao stacionarni lanser i lanser koji se montira na borbeno vozilo. Raketa ima prečnik 160 mm, minimalni domet 200 a maksimalni 4.000 metara. Raketa ima lasersko vođenje, IC tragač zahvati cilj i zatim do njega vodi raketu.
Priština je od Ankare nabavila i ručne raketne bacače HAR-66, koji su turska verzija poznatog američkog M72 LAV, koji se već nalazi u operativnoj upotrebi tzv. KBS-a.
Veoma su zapažene i turske isporuke Kosovu oklopnih vozila pa je tako Prištini već predato deset MRAP vozila "kipri", oko 80 "kobri" kompanije "Otokar", kao i oko 30 "vurana" od kojih je deo opremljen minobacačima "aslan" u kalibru 120 mm. Uz to vojna policija tzv. KBS-a koristi i 14 lakih oklopnih vozila "akrep".
Iz Turske su za potrebe KBS-a nabavljene i daljinski upravljane borbene stanice "sarp dual" naoružane bacačima granata u kalibru 40 mm, na koje može biti postavljen i mitraljez u kalibru 7,62 ili 12,7 mm, minobacači u kalibru 60 i 81 mm, a interesantno je da se na prikazima tzv. KBS-a moglo videti da raspolažu i turskim sistemom za ometanje malogabaritnih dronova – "ihasavar".
Ankara je Prištini isporučila i nekoliko vrsta jurišnih pušaka i mitraljeza poput MPT-55, MPT-76 i PMT-76-57A.
Pored oklopnjaka i protivoklopnih sistema, Vašington je Prištini isporučio i četiri malogabaritna izviđačka drona RKu-20 "puma", pištolje, niz jurišnih i snajperskih pušaka, kao i mitraljeza – od lakih do onih u kalibru 12,7h99 mm, automatske bacače granata MK-19 u kalibru 40 mm koji se montiraju na vozila i pomenute ručne raketne bacače M72 LAV.
Procenjuje se da će Priština za svoje snage najverovatnije uz višenamenske helikoptere UH-60 "crni jastreb" čiju kupovinu sada najavljuje Maćedonci, nabaviti, moguće je, i izviđačke helikoptere OH-58, koji mogu biti naoružani protivoklopnim vođenim raketama.
Inače, do 2028. godine, odnosno do kraja "sveobuhvatnog plana tranzicije", očekuje da će KBS imati 8.520 pripadnika, među kojima 5.000 aktivnih vojnika, 3.000 rezervista i 520 ljudi civilnog osoblja.
Ovome valja dodati da su početkom godine Albanija, Hrvatska i tzv. Kosovo potpisali svojevrsni trojni pakt o vojnoj saradnji. Krajem jula u Tirani je održan sastanak implementacione grupe koju čine eksperti tri ministarstava odbrane iz Zagreba, Tirane i Prištine, "radi izrade plana na operativnom nivou", čime se krenulo u realizaciju zajedničkih nabavki oružja, prvenstveno iz Sjedinjenih Država.
Od strane potpisnica trojnog pakta objašnjeno je kako će zajednička nabavka oružja biti jeftinija a rokovi isporuke kraći, kao i da će oružje nabavljeno na ovaj način, uz podršku NATO i Vašingtona, kako je to objasnio komandant tzv. Kosovskih bezbednosnih snaga Kadri Kastrati, biti – kvalitetnije.
Osim kupovine oružja jedan od ciljeva trojnog pakta iz Tirane jeste i proširivanje saradnje u oblasti vojne industrije, trilateralne vojne vežbe, zajedničko angažovanje protiv hibridnih pretnji kao i unifikacija naoružanja Zagreba, Tirane i Prištine. Veliki broj oficira tzv. KBS je već prošao obuku u Hrvatskoj.
Kako je ranije najavljeno, na tzv. Kosovu bi tokom naredne godine trebalo da počne da radi i fabrika municije čiju izgradnju finansira jedna turska kompanija. Kapacitet će biti 20 miliona metaka godišnje.
Live
