Hrvatski sabor je danas po hitnom postupku doneo Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kojim se obezbeđuje regulatorna osnova za izgradnju odlagališta otpada iz NE Krško, ali i domaćih bolnica i industrije, a preferentna lokacija je Čerkezovac na Trgovskoj gori, na granici sa BiH.
Hrvatski sabor je ovu odluku doneo uprkos oštrom protivljenju Republike Srpske i Federacije BiH. Smatra se da je sabor ovu odluku doneo bez relevatnih veštačenja o uticaju radioaktivnog otpada na okolinu.
Na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori je planirana izgradnja nove građevine za skladištenje radioaktivnog otpada iz NE Krško i rekonstruisanje postojeće skladišne građevine za skladištenje radioaktivnog otpada nastalog na teritoriji Hrvatske.
Zakonom se stvaraju i preduslovi za procenu uticaja Centra na okolinu na lokaciji Čerkezovac, kao i njegovu izgradnju ako zahvat bude utvrđen prihvatljivim za okolinu.
U skladu sa međudržavnim ugovorom s Republikom Slovenijom, Hrvatska treba da preuzme svoju obavezu obezbeđivanja zbrinjavanja polovine nisko i srednje radioaktivnog otpada nastalog u NE Krško, preneo je HRT.
Stigle su i oštre reakcije iz Bosne i Hercegovine. Koordinator Pravnog i ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru Borislav Bojić poručio je danas da BiH neće odustati i da će uspeti u nameri da spreči postavljanje odlagalište za radioaktivni otpad na toj lokaciji.
On je ukazao da je sabor napravio grešku jer je taj zakonski akt doneo po hitnoj proceduri, što nije pravilo kada je reč o donošenju propisa u vezi sa izgradnjom nuklearnih objekata.
"Činjenica je da Sabor nije uvažio predloge i sugestije koji su došli iz svih lokalnih zajednica u neposrednoj blizini lokaliteta u Republici Srpskoj - Novog Grada, Prijedora, Kostajnice, Gradiške, Krupe na Uni, kao i iz Federaciji BiH - Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta", naveo je Bojić.
On je napomenuo da su isto pismo poslali iz Republike Srpske i FBiH, te Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savetu ministara koje je koordinator svih napora koji se odnose na aktivnosti da se onemogući Hrvatskoj da gradi takav nuklearni objekat, odnosno, odlagalište radioaktivnog otpada istrošenog goriva iz nuklearne elektrane u Krškom.
"Ovo je još jedna greška koju je Hrvatska napravila. Inače, Hrvatska je najavljivala 2019. godine da će početi naredne godine sa odlaganjem nuklearnog goriva i stalno su pomerali taj rok za 2028. godinu", podsetio je Bojić.
Prema njegovim rečima, BiH se ovih dana obratila Evropskoj komisiji i danas je upućen akt na poziv Espo Komiteta iz Ženeve, u kojem je na predlog pravno-ekspertske grupe i pravnog savetnika iz Pariza upućeno izjašnjenje BiH o tom pitanju, a isto je dužna da uradi i Hrvatska.
"Ovo danas je još jedna greška koju je Hrvatska napravila. Mi nećemo odustati i uspećemo u našoj nameri da sprečimo da se gradi takav nuklearni objekat jer ne postoji niti jedna činjenica koja bi mogla ukazati na to da je to prostor na kojem se tako nešto može raditi", naglasio je Bojić i podsetio da ne postoji saglasnosti nijedne institucije u BiH.