Kardinal Nemet u Božićnoj poslanici: Moguće je jedinstvo na centralnim temeljima vere

U Srbiji katolici žive kao manjina sa pravoslavnom većinom, ali obe verske zajednice ujedinjuje ispovedanje nikejskog simbola vere, poručio je kardinal Ladislav Nemet

Beogradski nadbiskup kardinal Ladislav Nemet poručio je u Božićnoj poslanici, da je ova godina 1700. jubilej Nikejskog sabora na čijim temeljima, uprkos različitostima, počivaju zajedničke osnove katoličke i pravoslavne vere, i naglasio "postojanje ljubavi Boga prema svakom čoveku".

"Prvi korak u božićnim događanjima povukao je Bog. Poslao je svoga sina u ovaj stvoreni svet, u materijalni svet svega vidljivog. Ovim potezom je Bog svima nama dao do znanja da On voli svako stvorenje koje se nalazi na nebu i zemlji. Ali Bog posebno voli čoveka i to svakoga čoveka", naglasio je Nemet, a objavljeo je na sajtu Beogradske nadbiskupije. 

Kardinal je istakao da je ove godine 1700. godišnjica prvog Vaseljenskog sabora održanog 325. godine u Nikeji, na kojem je potvrđena, kako kaže, centralna istina hrišćanstva - da je Isus i pravi čovek i pravi bog.

Kako je istakao, u Srbiji katolici žive kao manjina zajedno s pravoslavnom većinom, ali i jedni i drugi ispovedaju taj isti nikejski simbol vere i tu leži temelj istinskog bratstva koje se gradi ne na uniformnosti ili jednakosti, nego na zajedničkoj dimenziji vere.

"Ovaj sabor je pokazao da je moguće jedinstvo na centralnim temeljima vere čak i kad se razlikujemo po kulturi i običajima. Ljubav prema sopstvenoj kulturi, tradiciji i konfesiji ne vodi do isključivanja drugih, nego upravo omogućava istinsku razmenu različitosti. Samo onaj ko je veran sopstvenom identitetu i bogatstvu može s drugima da podeli ono što je za njega važno i od temeljnog značaja. Pogrešno izjednačavanje ne stvara jedinstvo - jedinstvo raste tamo gde se razlike ozbiljno shvataju i prihvataju kao dar. Pravoslavna i zapadna tradicija imaju različite liturgijske oblike i duhovne naglaske, pa čak i neke disciplinske karakteristike. Međutim, upravo u tome je prilika da jedni od drugih učimo", podvukao je kardinal Nemet.

Nadbiskup je istakao da je Srbija jedna od najhrišćanskijih zemalja u Evropi, sa više od 85 odsto stanovništva koje se javno izjašnjava kao hrišćansko.

Kako je naveo "ljubav prema stvorenom svetu možemo sigurno praktikovati ako učinimo sve ono što je moguće sa naše strane da sačuvamo Srbiju čistu i spremnu za buduća pokoljenja."

Kardinal Nemet je rekao i da ga je pogodio podatak jedne međunarodne organizacije prema kojem je Srbija na desetom mestu na lestvici najzagađenijih država.

"Nije istina da mi, mali ljudi, ne možemo ništa da učinimo da se ta situacija promeni. Možemo, i te kako. Zagađivanje počinje od svakog neodgovornog bacanja otpada, od trovanja vode hemijskim sredstvima, od nepotrebnog luksuza bacanja hrane. Svakog Božića čujemo krik ljudi, krik gladnog čoveka, a posebno siromaha koji najviše trpe zbog klimatskih promena, kojima se oduzima dostojanstvo i pravo na normalan život. Svaki Božić je krik ranjene zemlje koja očekuje brižno delovanje nas ljudi u borbi za spas svega stvorenog", rekao je Nemet.