Poslanici Stranke slobode i pravde i stranke Srbija Centar (SRCE) predložili su "rešenje" za američke sankcije NIS-u – uvođenje prinudne uprave i suspenzije prava vlasništva akcionara "Gaspromnjeft" i "Intelidžensa".
Oni su danas u skupštinsku proceduru predali Predlog Zakona o utvrđivanju javnog i opšteg interesa za uvođenje nadzornog organa u "Naftnoj industriji Srbije" AD Novi Sad i suspenziji prava vlasništva akcionara Gasprom njeft i "Intelidžensa".
To je na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije rekao predsednik SSP-a Dragan Đilas.
"Ovim zakonom predvideli smo i formiranje organa sastavljenog od tri čoveka, dva energetska stručnjaka i jednog stručnjaka uza pravo koji će voditi NIS. Slične zakone su doneli i Rumunija i Bugarska. Nadam se da je to dovoljno da NIS nastavi da radi. Ukoliko to ne bude dovoljno predviđena je mogućnost zakonom i prodaja ruskog vlasništva NIS-a na međunarodnom tenderu kao narodna mogućnost da država Srbija po tržišnim ustima otkupi taj deo", rekao je Đilas.
On je naveo da je jedino rešenje preuzimanje NIS-a od strane države Srbije i to se ovim zakonom koji predlažu i postiže jer, kako objašnjava, "Gasprom" usvajanjem ovog zakona ostaje bez svih prava koje kao vlasnik ima.
"Godinu danas smo čekali rešenje od predstavnika srpskih vlasti i nismo ga dobili. Rafinerija je prestala sa radom, a i NIS će uskoro morati da zatvori svoje benzinske stanice, jer neće imati goriva. Da biste samo videli kakve su posledice svega toga u Srbiji postoji oko 900 benzinskih stanica, a NIS ih ima 327 - dakle trećinu", rekao je Đilas i dodao da će problem imati privreda i svi prevoznici, jer ne postoji način da Srbiju uveze potrebne količine i benzina.
Kako se navodi u predlogu Zakona, utvrđuje se "javni i opšti interes za uvođenje zabrane raspolaganja akcijama i pravima iz akcija sankcionisanih akcionara u društvu".
"Mera se preduzima radi očuvanja energetske stabilnosti Republike Srbije i izbegavanja nenaknadive štete i negativnih posledica po građane, privredu i javni interes Republike Srbije zbog vlasništva sankcionisanih akcionara u društvu", ističe se u predlogu Zakona.
Ovim propisom bi, kako se navodi, od dana stupanja na snagu, sankcionisani akcionari "izgubili pravo na prijem dividendi koje će se uplaćivati na poseban račun Ministarstva finansija Republike Srbije".
"Sa tog računa će se iznos isplatiti odnosnom sankcionisanom akcionaru po prestanku međunarodnih sankcija uvedenih od strane SAD i zemalja Evropske unije protiv sankcionisanog akcionara i sa njim povezanim licima zajedno sa kamatom koja se uobičajeno plaća na depozite oročene po viđenju. Akcionari ne mogu da odluče ili nalože da se izvrši prenos bilo kog iznosa sa računa društva na račun odnosnog sankcionisanog akcionara ili sa njim povezanim licem, po bilo kom osnovu uključujući kredit ili zajam. Gube pravo na raspolaganje akcijama. Ne mogu da vrše promene u organima upravljanja društvom niti da imenuje bilo kog prokuristu ili da izdaju punomoćje osim sa kopotpisom dva od tri člana privremenog nadzornog organa. Ne mogu da utiču na donošenje odluka organa društva bez prethodne saglasnosti privremenog nadzornog organa", navodi se u zakonu.
Vlada Srbije bi, po slovu ovog zakona, "u roku od pet dana od stupanja na snagu", donela "rešenje o imenovanju privremenog nadzornog organa nad radom društva koga čine tri člana imenovana na predlog Agencije za energetiku".
"Dva člana koja se imenuju za članove privremenog nadzornog organa moraju imati najmanje 10 godina iskustva u oblasti energetike, dok treći član mora imati najmanje 10 godina iskustva u oblasti privrednog prava. Ne mogu biti članovi nijednog organa političke stranke u prethodnih pet godina, niti lica koja su u tom periodu bila ministri ili narodni poslanici. Privremeni nadzorni organ društva u punom obimu ima pravo promene u organima upravljanja društva, pravo imenovanja prokurista i punomoćnika, i pravo raspolaganja akcijama sankcionisanih akcionara", navodi se u predlogu zakona.
Privremeni nadzorni organ ima pravo da "organizuje međunarodni tender za javnu prodaju akcija društva čiji je vlasnik sankcionisani akcionar, kao i da potpiše ugovor sa kupcem po prethodnoj saglasnosti Vlade Republike Srbije".
"Kupoprodajna cena ne može biti niža od tržišne vrednosti akcija sankcionisanih akcionara na dan objave javnog poziva na tender", ističe se u zakonu.
Kao razlozi za donošenje ovog zakona, ističe se to što je, kako se navodi, "poslovanje NIS-a ozbiljno otežano".
"Uskoro će prestati da rade i NIS-ove benzinske stanice jer neće imati gorivo. Činjenica je da mnoge opštine u Srbiji nemaju druge benzinske stanice, a u Beogradu i Novom sadu je ogromna većina benzinskih stanica u vlasništvu NIS-a. Država mora da sprovede korake radi upravljanja krizom u strateški bitnom sektoru, a postoji jasan javni i strateški interes da se ujednači postupanje Republike Srbije po ovom pitanju sa zemljama Evropske unije", objašnjava se u predlogu zakona.
Među potpisnicima ovog predloga su poslanici Stranke slobode i pravde i Srbija centra, Marinika Tepić, Dragan Đilas, Borko Stefanović, Dušan Nikezić, Zdravko Ponoš...
Moskva je više puta istakla da ne može da dođe do nacionalizacije NIS-a.
"Na nekakvim uslovima može se dostići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rešenja ovog problema. Možda se rešenje sastoji u tome da se nađe način kako da dalje radi NIS, bez obzira na mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo. Ne znam, time se bavi ministar energetike i odgovarajući ekonomski operateri, kao i kompanije u vama komšijskim zemljama koje su sarađivale sa NIS-om. Ali ne gajim nikakve sumnje da pravednost treba uvek da bude kriterijum. U suprotnom stvaramo presedane za mnoge druge zemlje, a to nikome nije potrebno", poručio je Lavrov.
On je naglasio i da Moskva polazi od toga da će prijateljsko rukovodstvo Srbije imati to u vidu i ispuniti obaveze koje je preuzelo na sebe.
Predsednik Aleksandar Vučić je ranije danas, na pitanje kako komentariše to što je Đilas rekao da je predsednik nesposoban da reši pitanje NIS-a, rekao da se, "ponosi svojom nesposobnosti i hrabrosti da nešto otme Rusima".
"Ja nemam snage da kradem i otimam. Mi čekamo da Rusi završe svoj posao do 15. Ako to ne bude, onda ćemo mi da gledamo kako bez otimačine da platimo onoliko koliko nešto vredi i preko toga, da bismo mogli da funkcionišemo kao država", istakao je Vučić.