Srbija odlučno podržava plan predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za rešavanje sukoba u Ukrajini, kao i sve inicijative koje mogu dovesti do prekida borbenih dejstava, izjavio je ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić, prenose RIA Novosti.
"Mir u Ukrajini je hitno pitanje za Evropu. Evropa je pod pritiskom i mora da se osloni na sopstvene snage. Odlučno podržavamo plan predsednika SAD Donalda Trampa, kao i sve druge inicijative koje mogu dovesti do prekida borbenih dejstava", rekao je on u intervjuu za "Špigl".
Šef srpske diplomatije je podsetio da se Beograd nudi kao mesto za održavanje pregovora o ukrajinskom sukobu.
"Jedna smo od retkih prestonica iz kojih postoje direktni letovi za SAD, Evropu, Rusiju, Kinu i Bliski istok. Osim toga, imamo reputaciju pouzdanih i diskretnih domaćina", dodao je Đurić.
Upitan o tome što Srbija ne učestvuje u sankcijama protiv Rusije, Đurić je rekao da je srpski stav složen.
"Rusija i Ukrajina podržavaju teritorijalni integritet Srbije po pitanju Kosova i Metohije. Istovremeno, pružili smo humanitarnu pomoć Ukrajini i primili preko 300.000 ljudi iz Ukrajine i Rusije. Generalno, ne cenimo mnogo sankcije jer one obično više pogađaju stanovništvo nego političke elite. Ja se lično sećam 1990-ih pod Miloševićem – sankcije su pogodile pogrešne ljude", kaže srpski ministar.
Na pitanje zašto Srbije nije učestvovala u glasanju u UN o pitanju tobož "otete ukrajinske dece", Đurić pojašnjava poziciju Beograda.
"Naš stav u međunarodnim organizacijama uvek uzima u obzir uticaj na naše osnovne interese – posebno u vezi sa pitanjima Kosova i Metohije. Istovremeno, učestvujemo u inicijativama poput Krimske platforme, šaljemo humanitarnu pomoć i podržavamo ukrajinsku decu kroz vladine i privatne projekte. Naše ponašanje prilikom glasanja često odražava ravnotežu između principa i ograničenja realpolitike", napominje Đurić.
Govoreći o situaciji u kojoj se Srbija našla zbog američkih sankcija NIS-u, srpski ministar kaže da je ključna reč diverzifikacija.
"Gradimo nove gasovode koji nas približavaju Evropi. Ulažemo u solarnu i hidroenergiju. Štaviše, prošle godine sam potpisao sporazum o energetskom partnerstvu sa SAD. Ruski udeo u našoj nacionalnoj naftnoj kompaniji se trenutno ponovo procenjuje", kaže Đurić.
Poručuje i da Srbija u spoljnoj politici mora učiniti više kako bi još bliže sarađivala sa susedima – ekonomski, u transportu i politički.
"Ovo će biti fokus mog rada u 2026. godini", poručuje Đurić u intervjuu za nemački list.
Ranije je administracija SAD saopštila da radi na izradi plana za ukrajinsko rešenje, dok je iz Kremlja poručeno da Rusija ostaje otvorena za pregovore i na platformi razgovora u Enkoridžu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin 2. decembra je u Kremlju primio američke predstavnike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, a razgovori su bili posvećeni američkom mirovnom planu za Ukrajinu, koji je podeljen u četiri paketa od ukupno 27 tačaka.
Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov ocenio je razgovore kao veoma sadržajne i najavio nastavak kontakata Rusije i SAD, napomenuvši da su uspesi ruske vojske na terenu pozitivno uticali na tok i karakter pregovora.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da kijevski režim mora da donese odluku i započne pregovore, jer se prostor Kijeva za slobodu u donošenju odluka smanjuje u uslovima ofanzivnih dejstava ruske vojske.