Upravo završeni izbori za pet članova Visokog saveta tužilaštva, prvi put nakon ustavnih i zakonskih reformi iz 2022. i 2023. godine, privukli su veliku pažnju javnosti. U pravosudnim krugovima govorilo se o referendumskoj atmosferi upravo zbog duboke podeljenosti tužilačke organizacije na one koji su "za" i "protiv" vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac.
Tužioci javnih tužilaštava svih nivoa u Srbiji izabrali su za pet članova Visokog saveta tužilaštva: Jasminu Stanković, Radmilu Jovanović, Borisa Majlata, Predraga Milovanovića i Jovanu Komnenović.
Veliko interesovanje političkih, ali i stručnih krugova pokazuje i to što je izborno pravo iskoristilo 740 javnih tužilaca, odnosno 97,11 odsto. Dva predstavnika birala su se iz redova osnovnih javnih tužilaštava, jedan iz viših javnih tužilaštava, jedan iz apelacionih tužilaštava, Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i Javnog tužilaštva za ratne zločine i jedan predstavnik Vrhovnog javnog tužilaštva.
Kako je saopštio Visoki savet tužilaštva, stoprocentnu podršku iz redova Vrhovnog javnog tužilaštva dobila je Jasmina Stanković - koja je imala 12 glasova. Iz kategorije Apelacionih javnih tužilaštava, Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i Javnog tužilaštva za ratne zločine, javni tužilac Apelacionog javnog tužilaštva u Beogradu, Radmila Jovanović, dobila je ukupno 45 glasova ili 67,16 odsto.
"Kandidat na istoj listi i javni tužilac Apelacionog javnog tužilaštva u Novom Sadu, Zoran Vucelja, dobio je 20 glasova ili 29,85 odsto. Kandidat na listi Viših javnih tužilaštava, javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Šapcu, Boris Majlat, dobio je ukupno 109 glasova ili 48,44 odsto, dok je javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Nikola Uskoković, osvojio 105 glasova ili 46,6 odsto", navodi se u saopštenju Visokog saveta tužilaštva.
Iz kategorije Osnovnih javnih tužilaštava, javni tužilac Drugog osnovnog javnog tužilaštva, Predrag Milovanović, dobio je 141 glas ili 32,34 odsto, javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva, Jovana Komnenović, dobila je 123 glasa ili 28,21 procenata.
"Javni tužilac Trećeg osnovnog javnog tužilaštva, Boris Pavlović, osvojio je 118 glasova ili 27,06 odsto, javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva Nikola Stojanović dobio je 43 glasa ili 9,86 odsto", navodi se u saopštenju Visokog saveta tužilaštva.
Konačni rezultati izbora će biti proglašeni u zakonom predviđenom roku.
Predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković ocenio je da "nije bilo nikakvih nepravilnosti, ali da da je bilo "pokušaja opstrukcije dojavom o bombi u Katanićevoj ulici". Stamenković je takođe, istakao da "ne veruje u struje i da je ovo najbolji mogući odgovor tužilaca nakon svih napada na njih".
"Moj utisak je da je Javno tužilaštvo odlučilo da podrži samo sebe, svoju samostalnost i pokaže da će funkcionisati u okviru Ustava i zakona ove zemlje, a ne na osnovu pojedinačnih želja ili potreba. Ovakva izborna odluka javnih tužilaca je ohrabrujuća. Mislim da je ovo najbolji mogući odgovor koji je Javno tužilaštvo moglo da da nakon svih napada, i to svakodnevnih", rekao je Stamenković za "Vreme".
Na pitanje kakav će sada biti odnos snaga u Visokom savetu tužilaštva sa pet novih članova, Stamenković je rekao da "je uvek bio protiv toga da postoje struje i da se tužioci ravnaju prema tome koga podržavaju".
"Ovde je puno različitih tužilaca sa različitim načinom razmišljanja glasalo za određene kandidate. Nema ovde unificiranosti, niti političkog ravnanja iza nekog lidera. Ovde su sa jedne strane tužioci koji su verovali u to da svojim glasom glasaju za samostalno tužilaštvo koje će raditi svoj posao kako treba, i oni koji su iz različitih razloga glasali za druge kandidate. Možda su neki razočarani, možda su neki dobili razna obećanja u vidu napredovanja, ili nekih drugih koristi, što bi za mene bilo porazno. Svi tužioci treba da znaju da, ma za koga da su glasali, mi ostajemo jedno tužilaštvo. Pobedilo je tužilaštvo", smatra Stamenković.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović smatra da preliminarni rezultati izbora za članove Visokog saveta tužilaštva odaju utisak da vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac "zadržava uticaj u javnotužilačkoj organizaciji i VST".
"Međutim, to je privid uticaja jer rezultati, naročito na osnovnom nivou, gde je najveći broj javnih tužilaca glasao protiv njenog kandidata, pokazuju da je izgubila legitimitet struke", naveo je Stefanović.
Stefanović smatra da je takav uticaj ostvaren preko "katastrofalnog izbornog sistema uspostavljenog nakon ustavnih reformi i svojih kandidata".
Komentarišući situaciju u tužilaštvu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je "sada jasno da je u Srbiji negde 60 odsto tužilaca onih koji hoće profesionalno da obavljaju svoj posao, u skladu sa zakonom".
"Najmanje verujem da ima i među onima koji su glasali za kandidate koji su se hvalili da su protiv države i tako dalje. Tako da sam iznenađen da je stvarno veliki deo tužilaca, ogroman deo tužilaca, na strani države, na strani profesije. Bio sam srećan zbog toga", rekao je Vučić.
Advokat Aleksandar Olenik je istakao da je "Nenad Stefanović glavni tužilac VJT u Beogradu "potučen do nogu na izborima u tužilaštvu".
"Nijedan njegov kandidat nije izabran. Samim tim nijedan kandidat ministra Vujića i
Vučića nije izabran. Niko nema većinu u VST, bolje nego da Vučić ima većinu", naveo je Olenik, čija je supruga Ivanka Olenik, inače, ispred ambasade SAD angažovana u projektima u pravosuđu.
Advokat Aleksandar Cvejić je ocenio da su "izbori pokazali duboku podeljenost unutar tužilačke zajednice".
"Imamo gotovo potpunu podelu, blizu odnosa 50 prema 50 među tužiocima. Iako se govori o pobedi 'četiri prema jedan', razlike u glasovima su bile minimalne", rekao je Cvejić, prenose mediji, dodajući da je izborni sistem problematičan.
U danu održavanja izbora za Visoki savet tužilaštva, na adresu policije stigla je i dojava da su u prostorijama Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu u Katanićevoj ulici postavljene dve bombe. U zgradu u kojoj se nalazi i Prvi osnovni sud i Apelaciono tužilaštvo upućene su kontradiverzione ekipe, koje su utvrdile da je dojava bila lažna.
Prethodno je, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Uglješa Mrdić u ponedeljak predao u skupštinsku proceduru predloge pet pravosudnih zakona koji se odnose na izmene postojećih zakonskih rešenja kojima se reguliše organizacija i nadležnost sudova, tužilaštava i Visokog saveta tužilaštva, a čiji je cilj, kako je istakao, "bolja organizacija rada sudstva i tužilaštva".
"Kao što znamo, deo tužilaštva i deo sudstva se otuđio i oteo od države Srbije. Ovi zakoni treba da vrate pravu samostalnost tužilaštvu i pravu nezavisnost sudstvu i da imamo bolju organizaciju rada i sudstva i tužilaštva", istakao je Mrdić i naveo da će se ovaj set zakona naći na prvoj narednoj sednici Narodne skupštine.
Najavljene izmene pravosudnih zakona koje deo struke i javnosti, tumači kao umanjivanje nezavisnosti sudstva. Polemike se vode i oko toga da li Tužilaštvo za organizovani kriminal treba da bude pod Višim javnim tužilaštvom, na čijem je čelu Nenad Stefanović.
Osim Visokog saveta tužilaštva, novoizabrane sudije Ustavnog suda položile su zakletvu. Skupština Srbije je 18. decembra za sudije Ustavnog suda izabrala prof. dr Dobrosava Milovanovića iz Beograda, Maju Popović iz Beograda, prof. dr Mihajla Rabrenovića, prof. dr Milana Rapajića, prof. dr Bojana Tubića iz Novog Sada.
Predsednik Republike Aleksandar Vučić je imenovao pet sudija sa liste koju je istog dana utvrdila Narodna skupština: prof. dr Zorana Lončara, prof. dr Atilu Dudaša, doc. dr Nikolu Banjca, Ranku Vujović i Jelenu Deretić. Ustavni sud Srbije ima ukupno 15 članova, koji se biraju na devet godina. Sudijama Ustavnog suda Vladanu Petrovu i Nataši Plavšić još ne ističe mandat, a preostale sudije bira opšta sednica Vrhovnog suda.