Poslanici Skupštine Srbije nedavno su usvojili izmene i dopune Zakona o udžbenicima, kojima se uvode udžbenici od nacionalnog značaja, što podrazumeva da će država, a ne privatne kompanije, biti odgovorna za izdavanje udžbenika iz oblasti istorije, geografije i srpskog jezika.
Ovaj zakon ima za cilj da spreči uticaj stranih izdavača koji su do sada bili dominantni na srpskom tržištu udžbenika i da zaštiti istorijski i kulturni identitet Srbije.
Sociolog kulture i obrazovanja Zoran Avramović je za RT Balkan ocenio da je, iako je ovaj korak važan, postignut samo polovičan uspeh.
"Od predviđenih sedam predmeta, državni Zavod za udžbenike biće zadužen samo za izdavanje udžbenika za istoriju i geografiju, kao i za dodatak za srpski jezik, 'Srpski jezik i nacionalna kultura', dok će udžbenici za ostale predmete biti prepušteni tržištu", ističe Avramović.
Avramović je podsetio da je i pre deset godina bio pripremljen zakon koji je pravio razliku između domaćih i stranih izdavača, i koji je u momentu kada je bio na korak od usvajanja u Skupštini, stopiran.
"Umešali su se neki vidljivi ili nevidljivi činioci sa Zapada koji su tražili da se zaštita privatnih izdavača sačuva, a to je pozadina i ono čime možemo objasniti i razloge polovičnog uspeha i novog zakona.
Udar na obrazovni sistem
Govoreći o stranim izdavačkim kućama na našem tržištu udžbenika, Avramović navodi da su njima vrata širom otvorena nakon dolaska DOS-a na vlast, a, kako kaže, "i do danas je teško izaći sa njima na kraj, jer uživaju otvorenu političku podršku zapadnih centara".
"Na to tržište za koje kažu da vredi oko sto milion evra ušli su strani izdavači, i na taj način su dobili prevagu i ozbiljno zapretili onome što podrazumemo identitetom obrazovanja", naglasio je sociolog, i dodao da ne postoji važnija institucija za formiranje identiteta od obrazovanja.
Avramović je podsetio da su privatni izdavači imali pravo da objavljuju sve udžbenike, i da su time, "oni koji su doneli odluku da se ne zaštite domaći izdavači ili, barem, autorstvo koje može da se proveri, napravili veliki udar na obrazovni sistem".
Sociolog je podvukao da je obrazovanje put u život, te da se kroz njega, osim znanja, formira identitet i odnos prema svojoj državi i narodu.
Ističe da je suština u tome što udarom na obrazovanje, koje pre svega prenosi znanje, istoriju, činjenice i pojmove, ali i formira svest o vrednostima nacije, ugrožava kulturni profil naroda.
"Ako ne kontrolišete obrazovni sistem, a samim tim i obrazovni proces, dopuštate stranim činiocima da oblikuju svest mladih generacija, čime čine nemerljivu štetu", istakao je Avramović.
Govoreći o tome čime se najviše manipulisalo u stranim udžbenicima, Avramović navodi da su to pre svega istorija i srpski jezik.
"Krivotvore se pojedine istorijske činjenice, pogotovo o odnosu islama i hrišćanstva u Bosni, a i pitanje jezika je takođe jedna bolna tema srpske kulture i naroda. Srpski jezik su koristili i Hrvati, i Bošnjaci, i Crnogorci, koji su vremenom, u Jugoslaviji, etničke zajednice imenovale kao svoj jezik. Tako da smo od srpskog jezika dobili nekoliko novih jezika, a to se u udžbenicima i obrazovanju ne rasvetljava ili se prikriva", istakao je on.
Avramović je naveo primer udžbenika za srpski jezik iz 2006. godine, čija je autorka, koja je inače sa Filološkog fakulteta u Beogradu, taj jezik imenovala kao "srpskohrvatski jezik", iako su Hrvati još devedesetih, odmah posle raspada Jugoslavije, taj jezik nazvali samo "hrvatski".
"Srpski jezik je dospeo u situaciju da se moramo boriti da ga sačuvamo", naglasio je sociolog.
On je dodao da je ćirilica takođe važno pitanje jezika.
"Doživeli smo da se u školama u Srbiji borimo da sačuvamo ćirilicu, koja je osam vekova srpsko pismo", ukazao je Avramović, dodajući da nema jezika bez pisma.
Revizija istorije u stranim udžbenicima u Srbiji
Govoreći o važnosti toga da događaji iz skorije istorije budu obrađeni kroz srpsku prizmu, Avramović je ispričao da je još pre dvadeset godina napravio poređenje hrvatskog i srpskog udžbenika istorije za osmi razred i da je razlika bila "kao nebo i zemlja".
"Ono što piše u hrvatskom udžbeniku izgleda kao izmišljena istorija", rekao je sociolog.
Takođe je naglasio da je falsifikovanje istorijskih događaja u udžbenicima ono što treba da nas zabrinjava.
"Jedna od laži koje pokušavaju da ubace u sistem obrazovanja su i događaji u Srebrenici, što je nečuveno", istakao je sociolog.
Avramović je pojasnio da pojam "genocida" podrazumeva potpuno istrebljenje pripadnika neke nacije, a toga kako ističe, nije bilo u Srebrenici.
"Ako vam neko to protura u udžbeniku, a mi takve pokušaje imamo i kod nas, naročito kod stranih izdavača, a i u udžbenicima u okruženju se to uveliko koristi, stvara se pogrešno znanje i daje hrana onima koji se hrane srbomržnjom", naveo je Avramović.
On je ukazao da je jedan od falsifikata koji se javlja u udžbenicima, i to što se Srbija optužuje da je kriva za početak ratova devedesetih.
"To je potpuno netačno. Pogledajte datume i videćete da je rat počeo 1991. godine u Sloveniji, zatim u Hrvatskoj, pa se proširio na Bosnu", ističe Avramović.
Upozorava da se time, što se takve neistine ubacuju u sistem obrazovanja, čitave generacije navode na pogrešan put.