U prošloj 2025. godini navršilo se tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a 30. godišnjicu BiH dočekala je u nikad većoj političkoj i institucionalnoj krizi.
Dejton je godinama krnjen, narušavan, kako bi se obistinile želje političkog Sarajeva da BiH bude unitarna država, ocenjuju sagovornici RT Balkan. U međuvremenu, na istom zadatku bio je i nelegitimni visoki predstavnik Kristijan Šmit.
Kako je godinama rušen izvorni Dejton i u kakvoj političkoj atmosferi BiH i Republika Srpska ispraća 30. godišnjicu?
Lider SNSD-a Milorad Dodik ocenio je nedavno da Dejton nije samo sporazum koji je doneo mir, već i ustavni poredak, složenu unutrašnju organizaciju koja je omogućila BiH da tri decenije ostane mirna, uprkos izazovima koje nije stvorila Republika Srpska već međunarodni faktori.
"Tri decenije kasnije, jasno je da BiH funkcioniše samo kada se poštuje izvorni Dejton. Kada se institucije grade na sporazumu, a ne na nametnutim rešenjima. Kada se uvažavaju entiteti, a ne pokušavaju zaobići. Kada se odluke donose konsenzusom, a ne preglasavanjem. BiH nije zemlja koja pada zato što je složena, nego zato što neki uporno pokušavaju da je naprave nemogućom", smatra Dodik.
Ističe da trajnu stabilnost može doneti samo povratak načelima i odredbama izvornog Dejtonskog sporazuma: ravnopravnosti, saglasnosti i jasnog poštovanja ustavnih nadležnosti.
"Istina je jednostavna: kada god je BiH poštovala Dejton, imala je mir. Kada ga je rušila – imala je krizu", rekao je Dodik.
I ministar spoljnih poslova RusijeSergej Lavrov istakao je nedavno da "Dejtonski sporazum nije postao lek za sve nedaće i nesuglasice koje su zapljusnule društvo u BiH odmah nakon raspada federativne Jugoslavije". Njegova glavna zasluga je, kako je naveo, to što je zaustavio krvoproliće i omogućio povratak mirnom životu.
"Dejton predstavlja rezultat kako mukotrpnih posredničkih napora međunarodne zajednice, tako i teških kompromisa koje su snagom svoje volje napravili lideri sukobljenih strana", naveo je Lavrov.
Kako je istakao, vodeće zapadne zemlje tada su delovale kao partneri u obezbeđivanju sprovođenja Dejtona i promovisanju postkonfliktnog rešenja.
"Međutim, vođene svojim koristoljubivim interesima, one su gotovo odmah krenule da uništavaju konstrukciju Dejtonskog sporazuma. Na žestok otpor u zapadnim prestonicama naišla je želja Republike Srpske da dosledno brani svoja legitimna prava i poseban autonomni status svog entiteta, kao i da se odupre planovima za uvlačenje Bosne i Hercegovine u NATO protiv volje njenih naroda. Pritom je Banjaluka koristila – i nastavlja da koristi – isključivo one instrumente koji su predviđeni mirovnim sporazumom. Zapad je, u međuvremenu, pokrenuo višestruku kampanju protiv Srba, ciljajući na reformatiranje zemlje putem njene unitarizacije koja podrazumeva oduzimanje Srbima i Hrvatima njihovih dejtonskih prava", ocenio je Lavrov.
Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je istakla da bi u interesu što brže stabilizacije situacije u BiH bilo hitno i bezuslovno ukidanje Kancelarije visokog predstavnika.
"Glavni instrument u rušenju osnova mirovnog sporazuma postala je Kancelarija visokog predstavnika. Ova institucija, čije samo postojanje suštinski protivreči suverenitetu BiH, odavno se iz mehanizma dejtonske pomoći u pomirenju pretvorio u antidemokratsku strukturu koja seje razdor i guši svako drugačije mišljenje", rekla je Zaharova.
Iz Akademije nauka i umetnosti Republike Srpske su ranije naveli da je Dejtonom uspostavljen mir i novo ustavno-pravno uređenje BiH kao složene državne zajednice.
"U proteklih 30 godina, uprkos ostvarenim rezultatima, dolazilo je do narušavanja izvornog sporazuma, što je dovelo do otežanog i usporenog razvoja Srpske i BiH u celini", naveli su iz ANURS.
Ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ rekao je za RT Balkan da Srbi u BiH nikada Bosnu i Hercegovinu nisu osetili kao svoju državu, te da Srbi Srpsku osećaju kao svoju državu, a Srbiju kao maticu.
"Borimo se 30 godina i postavlja se pitanje čemu dalje na ovakvim osnovama funkcionisati i ako se ne uspostavi brzo pokušaj dijaloga predstavnika sva tri naroda od BiH neće ostati ništa", naveo je Vranješ.
Nekadašnji ambasador u UN Branko Branković za RT Balkan objašnjava da sve što se događa u svetu, a to je da je postojeći međunarodni poredak otišao u istoriju i da se stvara novi međunarodni poredak, ima odraza i na situaciju u BiH.
"Vi imate tamo elemente koji idu u prilog poštovanja Dejtonskog sporazuma i imate raznorazne želje da se on, ako ne poništi, onda barem, stavi po strani. Međutim, svi pokušaji da se Dejtonski sporazum na ovaj ili onaj način obezglavi, nisu uspeli. Čak ni drastični pokušaj kada je poslat gospodin Šmit, koji nema nikakvo ovlašćenje jer nije prihvaćen od strane SB UN. Pokušavalo se da se radi nešto što je u prilog menjanja Dejtonskog sporazuma i pokušavanja stvaranja unitarne Bosne uz veliku podršku muslimanskog faktora", ocenjuje Branković.
Ističe da sada svi shvataju da je "propala ideja Alije Izetbegovića da Evropa kao takva ne želi novu muslimansku državu u Evropi, pa makar se zvala i BiH".
"Iskreno se nadam da do promena Dejtonskog sporazuma neće doći, jer sva tri naroda imaju svoje poglede koji su oprečni, a s druge strane i Srbija je garant sporazuma i ne može se on tek tako prenebregnuti. Kada se sve sabere, mislim da se napori da destabilizuje Bosna, jesu veliki, ali mislim da su daleko od takve snage i mogućnosti da se bilo šta promeni", navodi Branković.
Komentarišući poziciju nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita u budućnosti, Branković ističe da "Šmita vidi kao turistu, koji ovlašćenja nema".
"Njegova pozicija u budućnosti je nula. On će morati da bude zamenjen. U kojoj meri će novi, koji bude odredio SB UN, biti objektivan da deluje po slovu Dejtona, to će se tek videti", objašnjava Branković.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, u predsedničkoj izjavi potvrdio je 29. decembra podršku suverenoj, stabilnoj i multietničkoj Bosni i Hercegovini, povodom 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. U saopštenju, jednoglasno usvojenom na inicijativu Slovenije, koja trenutno predsedava Savetom bezbednosti, ističe se posvećenost dijalogu, pomirenju i regionalnoj saradnji. Pozdravlja se i kontinuirano prisustvo misije EUFOR Altea i "priznaje značajan napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma".
Podsetimo, Sporazum je najpre parafiran u Dejtonu 21. novembra 1995. godine, a potpisan je u Parizu, u Jelisejskoj palati, čime je okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini. Tokom pregovora koji su trajali od 1. do 21. novembra 1995. godine, dogovoreno je da će se Bosna i Hercegovina sastojati od dva entiteta – Federacije BiH, za koju je određeno da će pokrivati 51 procenat površine i Republike Srpske, kojoj je dodeljeno 49 odsto ukupne površine BiH. Teritorijalni okvir Republike Srpske je kasnije umanjen formiranjem Brčko distrikta.