
Revolucija u lečenju obolelih od karcinoma: Koliko pacijenata iz Srbije čeka da primi rusku vakcinu

Dvoje pacijenata iz Srbije uskoro bi trebalo da prime rusku vakcinu protiv raka. Reč je o pacijentima koji su oboleli od melanoma. Oni su u Moskvi boravili krajem novembra, urađena im je dodatna dijagnostika, uzet uzorak na osnovu kojeg se radi tipizacija tumora, lokacija, mapiranje. Za njih se radi personalizovana terapija.
Očekuje se da sve bude završeno posle praznika, a nakon toga će konzilijum lekara odlučiti da li i kada počinju sa terapijom. Vakcina bi trebalo da podstakne imuni sistem pacijenta da se izbori sa karcinomom.

Rusko Ministarstvo zdravlja izdalo je 20. novembra odobrenja za kliničku upotrebu mRNK vakcine za lečenje melanoma. Očekuje se da će uskoro stići takvo odobrenje i za vakcinu protiv karcinoma pluća.
Prof. Vladimir Jakovljević sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu kaže za RT Balkan da je još jedan pacijent iz Srbije sa karcinomom pluća otišao za Rusiju, ali samo na dijagnostiku, jer vakcina za karcinom pluća još nije odobrena za kliničku upotrebu.
"Ima još pacijenata koji su kandidati za melanom, pa će se videti posle Božića da i oni odu. Za prva dva pacijenta, koji su u Moskvu otišli samo nedelju dana nakon što je registrovana vakcina, čekamo da se sastane konzilijum. Na osnovu antigenskog nalaza i mapiranja videćemo šta i kako dalje", naveo je Jakovljević.
Vakcina protiv raka, koju su razvili ruski naučnici, je prvi korak u lečenju malignih bolesti novom terapijom koja je zasnovana na mRNK tehnologiji. Naučnici kažu da je to potpuno novi smer u lečenju onkoloških pacijenata, koji je dobiju zamajac i neće se zaustaviti. Očekuju se nova istraživanja u tom pravcu, usavršavanje i bolji rezultati.
"Vakcina radi na principu da se mobiliše sopstveni imuni sistem da se izbori sa kancerogenim ćelijama", priča Jakovljević i dodaje da se očekuje uskoro odobrenje vakcine za karcinom pluća, a nakon toga i karcinom bešike, kao i karcinom bubrega.
Deluje na imuni sistem
Vakcina protiv raka nije klasična vakcina. Konvencionalne vakcine se daju zdravim ljudima, da spreče nastanak zarazne bolesti. Vakcina protiv raka se koristi u terapijske svrhe za lečenje karcinoma u uznapredovalom stadijumu.
Naziva se "vakcina" jer deluju na imuni sistem, podstičući ga da prepozna i uništi ćelije tumora. Razvijena uz pomoć veštačke inteligencije, platforma mRNK omogućava da se svaka doza prilagodi profilu raka pojedinca, potencijalno nudeći precizniju i efikasniju terapiju.
Osim mRNK vakcine protiv karcinoma melanoma u Rusiji su odobrena i klinička ispitivanja za peptidne vakcine za maligne tumore (za karcinom debelog creva).
Vakcina protiv raka je državni projekat od nacionalnog značaja koji se realizuje pod direktnim pokroviteljstvom predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina. U okviru ovog projekta formiran je konzorcijum koji čini 17 vodećih ruskih naučnoistraživačkih instituta i univerziteta, koji zajednički rade na razvoju novih terapija u oblasti onkologije, imunologije i genetike.
Traže se modeli finansiranja
Vakcinu protiv raka zasnovanu na mRNK tehnologiji razvio je Institut Gamaleja i tim Aleksandra Gincburga. Oni su boravili u Srbiji polovinom oktobra. Razgovarali su sa predstavnicima Ministarstva zdravlja, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i na kraju sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Tada se čulo da je Srbija zainteresovana za tu vrstu terapije.
"Za nas je ulaganje u brz i pouzdan pristup najsavremenijim rešenjima u oblasti onkologije jedan od prioriteta i zato sam izrazio punu spremnost naše zemlje na kontinuiranu saradnju koja može da doprinese razvoju i eventualnoj proizvodnji i primeni ove vakcine u našoj zemlji, uz poštovanje najviših svetskih standarda u pogledu bezbednosti i etike", naveo je Vučić na Instagramu nakon sastanka sa ruskim naučnicima.
Za sada se traži model finansiranja za pacijente koji odlaze u Moskvu na lečenje, jer terapija košta oko 100.000 evra.
Inače, u Rusiji se razvijaju dve vakcine protiv raka. Jednu vakcinu, nazvanu "enteromiks", koju je napravio tim glavnog onkologa Rusije profesora Andreja Kaprina, zasnovana je na onkolitičkim virusima i ulazi u klinička ispitivanja u januaru.
Drugu je razvio tim direktora Instituta "Gamaleja" Aleksandra Gincburga. Ona je zasnovana na mRNK tehnologiji. Sa timom prof. Gincburga sarađuju i istraživači iz Srbije, a u klinička ispitivanja su uključeni i pacijenti iz Srbije.




