Kabinet zaštitnika građana Zorana Pašalića izradio je nacrt izmena i dopuna zakona o javnom redu i miru koji pored uobičajenih prekršaja, predviđa da se u prekršajne prakse uvrste ne samo one počinjene na javnom mestu, već i na društvenim mrežama.
Prema nacrtu zakona, kazna za ponašanje koje naoružava javni red i mir ili kojim se vređa moral građana na društvenoj mreži, podrazumevaće novčane kazne koje će se kretati od deset do 150.000 dinara.
Ko taj prekršaj napravi u grupi od tri ili više lica, kazniće se radom u javnom interesu (240 do 360 časova). Za verbalni delikt predviđa se kazna od 20 do 100 hiljada dinara ili kaznom zakona od 10 do 30 dana.
U Nemačkoj je zbog govora mržnje na mrežama privedeno 170 osoba. Kriterijum za verbalne delikte u zapadnom svetu često je u oku posmatrača.
Pitanje nije da li treba regulisati i vratiti ljudsko lice digitalnoj sferi, već kako zaustaviti talas zloupotreba i omogućiti staložen dijalog o temama, relevantnima za celu zajednicu.
O ovim temama je u emisiji "Jutro na RT" govorio advokat i predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić.
Na pitanje šta je cenzura, a šta sloboda govora i šta je zapravo govor mržnje i da li podržava mere identifikacije kako da ljudi na mrežama dobiju ime i prezime, Gajić je rekao da to zavisi od onih koji upravljaju tim platformama i da naša država sa tim nema ništa.
"Pravila o identifikaciji će ostati takva kakva su sada dok god to vlasnici i oni koji upravljaju svim tim platformama koje sveobuhvatno čine društvene mreže, budu to tako postavljali u javnom prostoru", kazao je Gajić i dodao da je tu sužena mogućnost države, naše ili bilo koje druge, da utiče, izuzev da pokušajem da, na neki način, potencijalnom pravnom represijom suzbije.
Podsetio je na to da je na društvenim mrežama 80 ili 90 odsto učesnika pod skrivenim identitetom, kao i da ima pretnji, ucena i vređanja, a običan čovek nema načina da se odbrani od toga.
Govoreći o pravnom rešenju, naveo je da se ne ide na suzbijanje onoga što je izražavanje vrednosnih sudova, već na ono što i jeste problem na društvenim mrežama, jer sloboda govora u javnom prostoru je ograničena i pravima drugih.
Prema njegovim rečima, u pitanju je pokušaj da se stvari dovedu u neku elementarnu pristojnost.
Kako kaže, nije primetio da je počela rasprava u javnosti oko izmena koje predviđaju i malo veće novčane kazne.
Naveo je da je problem otkriti identitet korisnika, jer to može da otkrije samo onaj ko je vlasnik te platforme.
"To se dozvoljava kada je u pitanju ozbiljan organizovani kriminal. Mere koje se predlažu u Srbiji imaju smisla, a da bi se videli efekti, potrebno je da prođe nekoliko godina", kazao je gost televizije RT Balkan.
Gajić je ukazao na to da su nove generacije postale zavisnici od društvenih mreža i da je to strašan problem koji je donela globalizacija.
Kao primer regulacije naveo je Kinu u kojoj je, kako kaže, na društvenim mrežama zabranjeno da komentarišete teme koje su pitanje pravne struke, medicine, ukoliko niste stručnjak i to je jedan način da suzbijete razne medijske manipulacije.
"Ove izmene zakona koje predlaže zaštitnik treba da prođu kroz dužu javnu raspravu, a da li će da ima efekta, to je već pitanje, jer je internet brži od realnog života", kazao je Gajić.
Naglasio je da država mora da vodi računa da propisima i normama ne pređe onu granicu kojom se ugrožavaju neka fundamentalna ljudska prava.