
Zašto su najveći zločini nad Srbima bili baš na velike verske praznike
Pravoslavni hrišćani juče su proslavili najradosniji verski praznik Božić. Običaji tog praznika duboko su ukorenjeni u srpskom narodu. I dok su ga jedni slavili u miru, drugi su oplakivali svoje najmilije jer su se neki od najstravičnijih zločina nad Srbima desili baš na taj dan.
Poslednji zločin bio je u selu Kravica u okolini Bratunca u Republici Srpskoj. Tog 7. januara 1993. godine na goloruki narod, koji je proslavljao Božić krenulo je oko 3.000 pripadnika muslimanskih snaga iz Srebrenice. Ubijeno je 49 civila - žena, dece, staraca.

Spaljene su srpske kuće, a do danas niko nije odgovarao za taj zločin. Zna se da su ga počinile snage Nasera Orića. Tog 7. januara 1993. godine u Kravici bez jednog ili oba roditelja ostalo je 101 dete.
Filozof Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije podsetio je da su osim masakra u Kravici, koji se dogodio na Božić, na Vaskrs saveznici bombardovali Beograd, zatim da je na Vidovdan izručen Hagu bivši predsednik Slobodan Milošević.
"Govorimo o simbolici datuma, da se učini nešto loše onima koji poštuju taj dan, kojima je taj dan važan", rekao je on za RT Balkan.
Cilj je, kako kaže, da buduće generacije obeležavaju taj dan sa mislima da nam se na taj datum dogodilo nešto loše i da se tako pokvari radost rođenja Hristovog ili Kosovski zavet.
Kaže da je za Srbe, kao i druge hrišćanske narode, Božić jedan od najvažnijih verskih praznika i predstavlja nešto što je deo identiteta.
"Kada govorimo o kolektivnom identitetu on podrazumeva mitsku ili religioznu stranu. Božić i drugi verski praznici predstavljaju deo tog religioznog u kolektivu. Zato je važan. To je radostan dan, jer predstavlja rođenje Isusovo", rekao je on za RT Balkan.
Za hrišćanstvo su, kako je rekao, Božić i Vaskrs najvažniji praznici, ali je važan i praznik koji se slavi danas, a to je Sabor presvete Bogorodice.
"Time se na drugi dan po Božiću slavi majka Božija. Daje se značaj materinstvu. Današnji praznik pokazuje da majka u hrišćanstvu ima važnu ulogu. Crkva kaže- bez majke ne bi bilo ni Isusa Hrista", rekao je on.
Dodaje da su verski praznici važni za izgradnju srpskog identiteta i da nijedan narod ne može postojati ako nema verovanje.
"Zato je važno da religijski momenat postoji u narodu. Bdenje koje prethodi Božiću je važno, unošenje badnjaka. To su važni momenti. Ritualnost u religiji je veoma važna. Narod filozofski ne može da dođe do Boga. Može kroz verovanje i rituale", rekao je on.




